U ožujku ove godine Hrvatski sabor je usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a nakon prvog čitanja usvojen je i Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. Što nam izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata donose, objasnio je Vjekoslav Andrić, voditelj Područnog odjela Sisak, Ministarstva hrvatskih branitelja.
Što zapravo radi Područni odjel Ministarstva hrvatskih branitelja, zbog čega vam ljudi najčešće dolaze i kako rješavate njihove probleme?
Područni odjel Ministarstva hrvatskih branitelja za Sisačko-moslavačku županiju sa sjedištem u Sisku osnovan je 2006. godine, a prethodnica osnivanja bili su Centri za psihosocijalnu pomoć hrvatskih braniteljima koji su također pod ingerencijom našeg Ministarstva. Sveobuhvatna skrb za braniteljsku i stradalničku populaciju iz Domovinskog rata jedan je od glavnih ciljeva Ministarstva hrvatskih branitelja, a upravo radi toga postoje i područni odjeli Ministarstva. Područni odjel Ministarstva u Sisku, kao i svi ostali područni odjeli u ostalim županijama Republike Hrvatske, pružaju braniteljskoj i stradalničkoj populaciji mogućnost neposrednog dobivanja savjetodavne, stručne i primarne pravne pomoći u njihovoj najbližoj sredini i to kako prilikom dolaska u naš ured, tako i prilikom obilaska naših korisnika u njihovim domovima putem naših mobilnih timova. Naime, u područnom odjelu Sisak stalno je zaposleno dvoje djelatnika, a u okviru područnog odjela djeluje i Centar za psihosocijalnu pomoć u kojemu je honorarno zaposleno troje djelatnika koji rade popodnevnu smjenu i sukladno potrebama odlaze i na terenske izvide, a sve kako bi se što više približila skrb i pomoć našim korisnicima. Svi djelatnici su različitih struka i to pravnici, socijalni radnici i psiholozi što je garancija da će sve potrebe naših branitelja, HRVI-ja, članova njihovih obitelji i drugih korisnika, biti u cijelosti pokrivene. Naši korisnici obraćaju nam se svakodnevno s različitim problemima, a najčešće su to prava iz mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja, stambena problematika, jednokratne novčane pomoći. Upiti su vezani i uz različite programe koje provodi Ministarstvo kao što su niz mjera namijenjenih stručnom osposobljavanju i zapošljavanju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te svi ostali problemi koji muče i sve nas ostale građane. Svi problemi se rješavaju u okviru i na temelju pozitivnih zakonskih propisa u Republici Hrvatskoj, a strankama je najčešće bitno da ih se uputi kako početi rješavati neki problem, kome se obratiti i što treba podnijeti od eventualne dokumentacije. Većinu zahtjeva koje naši korisnici podnose u vezi ostvarivanja svojih prava, podnose nadležnim uredima županije (Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje) koji ih rješavaju u prvom stupnju. Kako bi se našim korisnicima što više izašlo u susret, Područni odjel Ministarstva u stalnom je kontaktu sa svim nadležnim organima i institucijama, a osim što surađuju, zajedno organiziraju i koordiniraju sve poslove iz svojih nadležnosti kako bi se osiguralo provođenje Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Godine 2017. donesen je novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja, no sada se ide u izmjene i dopune toga Zakona. Koji su razlozi za to i koje izmjene nam Zakon donosi?
Zakonom iz 2017. postignut je velik napredak u skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju. Međutim, nakon tri godine primjene Zakona, uočeno je kako je određene mjere potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom. Te izmjene su isključivo tehničke i organizacijske naravi. Glavni razlog izmjena je ubrzanje postupka za ostvarivanje statusa HRVI. Naime, u postupku ostvarivanja statusa HRVI iz Domovinskog rata postoje normativni i organizacijski problemi koji utječu na trajanje postupka daleko izvan zakonskih rokova, a tiču se većinom provođenja stručne procjene. Zakonom o općem upravnom postupku je propisano da je službena osoba dužna u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a postupak priznavanje statusa HRVI ponekad traje i do tri godine. Važno je istaknuti da je od 2017. u postupku umrlo 500 hrvatskih branitelja, ne dočekavši zasluženi status HRVI. Zbog dugotrajnosti postupka potrebno je izostaviti prethodnu stručnu procjenu iz postupka ostvarivanja statusa HRVI.
Osim dugotrajnosti, razlozi zbog kojih je potrebno izostaviti prethodnu stručnu procjenu iz postupka ostvarivanja statusa HRVI su sljedeći: u prethodnoj stručnoj procjeni utvrđuje se samo uzročno posljedična veza između bolesti i sudjelovanja u Domovinskom ratu. Nakon prethodne stručne procjene slijedi vještačenje u ZOSI-u koje ponovno utvrđuje uzročno posljedična veza između bolesti i sudjelovanja u Domovinskom ratu, ali i postotak oštećenja organizma. Važno je napomenuti da mišljenje dano u prethodnoj stručnoj procjeni ne obvezuje vještake u ZOSI-u. S obzirom da mišljenje dano u postupku stručne procjene nije obvezujuće za daljnji postupak vještačenja, a isto se kasnije utvrđuje u daljnjem postupku vještačenja, nema opravdanosti provođenja stručne procjene. S obzirom da se prethodna stručna procjena obavlja u zdravstvenim ustanova, u vrijeme pandemije Covid-19 dodatno je otežano provoditi prethodnu stručnu procjenu. Osim toga, dosad je za provođenje stručne procjene utrošeno 15 milijuna kuna. Radi dodatnog ubrzanja postupka vještačenja hrvatskih branitelja u postupku ostvarivanja statusa HRVI-a koji sada obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), potrebno je vještačenje staviti u punu nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja (slično kao što je to bilo do 2015. godine). Naime, u postupku utvrđivanja statusa HRVI ne utvrđuje se samo stupanj oštećenja organizma već i uzročno-posljedična veza tog oštećenja organizma sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, što predstavlja specifičnosti i zahtijeva posebnu metodologiju rada koja se razlikuje od ostalih postupka vještačenja u nadležnosti ZOSI-a. Vještačenja će obavljati neovisni medicinski stručnjaci.
Na što se odnose ostale izmjene ovog Zakona?
Kako bi se dodatno ubrzao postupak stambenog zbrinjavanja, pored organizirane stambene izgradnje u svrhu stambenog zbrinjavanja koju provodi APN u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, predviđena je mogućnost kupnje stanova na lokacijama na kojima nije isplativa organizirana izgradnja. Predviđeno je i pojednostavljivanje postupka prijenosa stanova za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja na temelju sporazuma između tijela državne uprave bez donošenja posebne odluke Vlade RH. Također, omogućava se stambeno zbrinjavanje djece smrtno stradalih ili nestalog hrvatskog branitelja, bez oba roditelja, a koja su prethodno pravomoćno odbijena po prijašnjem Zakonu (dok nije dodana odredba čl. 84. st.3 prema kojoj ova kategorija može ostvariti stambeno zbrinjavanje bez obzira na zapreke).
Izmjenama se želi ubrzati postupak ostvarivanja prava namijenjenih socijalno ugroženim, a uvjete dodatno njihovim potrebama.
Kod naknade za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji kao zasebne zapreke o kojima se mora pribaviti poseban dokaz više neće biti propisana mirovina korisnika koja je veća od 33% utvrđene proračunske osnovice, registrirano trgovačko društvo ili obrt jer je navedeno već obuhvaćeno uvjetom da korisnik i članovi njegova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice.
Kod jednokratne novčane pomoći zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba zapreku za ostvarivanje više neće predstavljati registrirano trgovačko društvo, obrt, zajamčena minimalna naknada ili naknada za nezaposlene iz ovoga Zakona iz razloga što se radi o egzistencijalnom minimumu koji u izvanrednim situacijama kao što bolest ili elementarna nepogoda nije dovoljan.
Odredbe Zakona uskladit će se s propisima iz mirovinskog osiguranja. Dakle, riječ je o dodatnoj prilagodbi prava iz mirovinskog osiguranja za najugroženiju braniteljsku populaciju koja dosad nije mogla ostvariti prava prema ZOHBDR:
-omogućavanje ostvarivanja mirovine prema ovom Zakonu za one hrvatske branitelje koji su naknadno, nakon otvaranja roka ostvarili status hrvatskih branitelja, a već su prethodno ostvarili mirovinu prema ZOMO (najčešće će se ovo odnositi na prevođenje na najnižu mirovinu)
-prevođenje hrvatskih branitelja koji su ostvarili mirovinu prema ZOMU jer im je tada ta mirovina bila povoljnija od najniže mirovine (a sada kad je uveden dodatak ovisno o duljini sudjelovanja im je povoljnija najniža)
-usklađivanje polaznog faktora za prijevremenu starosnu mirovinu sa ZOMO-om.
Dio izmjena odnosi se i na ukope:
-ukopi po službenoj dužnosti za hrvatske branitelje koje nema tko ukopati, povrat troškova od nasljednika
-izričito je propisano i da pravo na dodjelu grobnog mjesta i prije ekshumacije pored članova obitelji nestalih, imaju i članovi obitelji smrtno stradalih za koje nije poznato mjesto ukopa (nestali proglašeni umrlima).
Još jedan zakon je u proceduri, a to je Zakon o civilnim žrtvama rata. Što on donosi ?
Kako bismo zaokružili normativni segment rješavanja problema braniteljsko-stradalničke populacije, a nastavno na Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji donesen 2017. godine i Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu donesen 2019. godine, preostalo je uređenje pravnog okvira za civilne stradalnike iz Domovinskog rata. Kao kod izrade prijašnjih zakona, tako je i tijekom izrade ovoga Zakona uspostavljena izrazito kvalitetna komunikacija i suradnja s udrugama koje predstavljaju civilne stradalnike, odnosno sa Zajednicom udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata RH. Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata omogućit će se ostvarivanja statusa i prava onim civilnim stradalnicima Domovinskog rata koji to nisu mogli po važećem zakonu te uvesti nova prava, odnosno postojeća prava dodatno prilagoditi potrebama korisnika.
Njime će se definirati tko je civilni stradalnik iz Domovinskog rata. U praksi se pokazalo da postoje slučajevi stradalnika koji iz formalnih razloga ne mogu ostvariti odgovarajući status ni prava, iako sve okolnosti upućuju da se radi o civilnom stradalniku iz Domovinskog rata.
Tako će, uz dosad obuhvaćene kategorije, biti obuhvaćeni civilni stradalnici uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine, izvan ratnih operacija, ali u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata.
Članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu omogućit će se ostvarivanje prava po ovom Zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom. Dosad su članovi obitelji nestalih civila prava mogli ostvariti tek nakon donošenja rješenja o proglašenju nestale osobe umrlom.
Otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti, (rok je bio zatvoren 2003. godine), nastavno na rok otvoren Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
Uspostavit će se Evidencija civilnih stradalnika (sada ih je oko 2000). Evidenciju vodi Ministarstvo, nije javno dostupna, a sadrži osnovne podatke o stradalniku koji će biti propisani pravilnikom.
Ublažit će se uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu. Mirovina, radni odnos, samostalna djelatnost više neće biti zapreke. Dosad članovi obitelji civila stradalih u Domovinskom ratu nisu mogli ostvariti pravo na obiteljsku invalidninu ako su u radnom odnosu, primaju mirovinu ili se bave samostalnom djelatnošću, što ne bi trebalo biti zapreka za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu jer se ne radi o socijalnim pravima već o svojevrsnoj naknadi za stradavanje u ratu. Snižava se i dobna granica za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu.
Poboljšat će se socio-ekonomski položaj korisnika uvođenjem novih prava:
-novčana naknada za civilne stradalnike iz Domovinskog rata
- Umjesto opskrbnine koja je ukinuta 2013. godine
- Pod sličnim uvjetima kao nekadašnja opskrbnina
- U iznosu od 1097 kn ako nema drugih prihoda
-jednokratna novčana pomoć
- do 3.326 kn ovisno o situaciji po osnovi koje se traži
-posebni dodatak
- viši iznos za maloljetne u trenutku stradavanja – 1912 kn
-naknada za trošak prilagodbe osobnog automobila za invalide I. do IV. skupine
-korištenje usluga veteranskog centra čije osnivanje je u tijeku
-primarna pravna pomoć (pruža Ministarstvo, područne jedinice i prvostupanjska tijela)
-psihosocijalna pomoć (Psihosocijalna pomoć organizira se na lokalnoj odnosno županijskoj razini, stacionarno (u prostorijama područnih jedinica i centara za psihosocijalnu pomoć) i mobilno (putem organiziranih posjeta domu i obitelji)
Povećat će se osnovica za ostvarivanje prava (osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, obiteljska invalidnina). Ova osnovica od 2001. godine iznosi 100% proračunske osnovice (3.326,00 kn). Otada nije rasla i nije pratila potrebe stradalnika. Predviđa se povećanje na 115% proračunske osnovice- 3.824,00 kn (jednako kao u ZOHBDR). Civilni invalidi iz Domovinskog rata kao osnovno pravo mogu ostvariti osobnu invalidninu u rasponu od 114 do 3824 kune, ovisno o statusu i postotku invalidnosti stradalnika i stupnju oštećenja organizma. (Procjenjuje se do 2500 novih korisnika statusnih prava – invalidi i članovi obitelji).
U raspravi o ovom Zakonu bilo je primjedbi da će njime biti nagrađen i dio onih koji su sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku? Tko ostvaruje prava iz ovog Zakona?
Prava mogu ostvariti državljani RH, ali i strani državljani uz uvjet da su u trenutku stradanja imali prebivalište u RH. Potrebna dokumentacija će se pribavljati od nadležnih tijela RH, odnosno posredstvom nadležnih tijela RH.
U članku 5. Zakona sadržane su zapreke za ostvarivanje prava, odnosno navedeno je i tko ne može ostvariti prava iz Zakona:
-pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku – isto će se utvrđivati po službenoj dužnosti iz svih dostupnih evidencija nadležnih tijela, posredstvom Ministarstva hrvatskih branitelja
-osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju vodi tijelo državne uprave nadležno za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena djela protiv Republike Hrvatske
-osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju vodi tijelo državne uprave nadležno za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva
Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti ni osobe koje su se same ranile radi izbjegavanja vojne obveze.
Kakav je postupak za ostvarivanje prava iz ovog Zakona?
Postupak kreće podnošenjem zahtjeva:
ZAHTJEV
se podnosi u upravnom tijelu županije, odnosno Gradu Zagrebu, nadležnom prema mjestu prebivališta
DOKAZI
utvrđivanje zapreka za suradnike i pripadnike neprijateljskih postrojbi
po službenoj dužnosti iz svih dostupnih evidencija nadležnih tijela, posredstvom Ministarstva hrvatskih branitelja
Rana ili ozljeda nastala pod okolnosti iz DR
-dokumentacija izdana od nadležnih tijela Republike Hrvatske:
-potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio, izdana od nadležne policijske uprave i drugih nadležnih tijela
-medicinska dokumentacija o liječenju neposredno nakon ranjavanja ili ozljeđivanja, a najkasnije od 30. rujna 1996. (osim u slučaju stradanja od zaostalih mina) i
-drugi dokazi propisani pravilnikom
Bolest nastala u svezi s DR
-medicinska dokumentacija koja potječe iz vremena zlostavljanja odnosno otpusta iz zatočeništva ili iz vremena od 30 dana nakon zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva, a iznimno za bolesti psihe medicinska dokumentacija koja potječe 2 godine nakon zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva.
-drugi dokazi propisanom pravilnikom
Za ostvarivanje statusa i prava iza poginule ili umrle civilne osobe
-potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne policijske uprave i drugih nadležnih tijela, odnosno rješenje općinskog suda o proglašenju nestale osobe umrlom
-medicinska dokumentacija o liječenju, odnosno uzroku smrti osobe od koje se izvodi pravo, ako su iz te dokumentacije vidljive okolnosti stradavanja i
-drugi dokazi propisani pravilnikom
Načelo prikupljanja dokaza po službenoj dužnosti
-kako bi se strankama što više olakšao postupak ostvarivanja statusa i prava sva dokumentacija koja se može pribaviti iz evidencija nadležnih tijela, pribavit će se službenim putem
Postupanje u slučajevima kada nema dokumentacije o stradavanju ili liječenju od nadležnih tijela RH
Ministarstvo hrvatskih branitelja će zatražiti dokumentaciju diplomatskim putem posredstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova
VJEŠTAČENJE
Vještačenje oštećenja organizma za ostvarivanje statusa i prava po ovom Zakonu provode liječnička povjerenstva koja će se osnovati u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja. Radi se o istim povjerenstvima koja će vještačiti u postupku ostvarivanja prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Metodologija rada i način imenovanja liječničkih povjerenstva uredit će pravilnikom
PREVOĐENJE KORISNIKA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
Civilni stradalnici iz Domovinskog rata koji su status i pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, dodatak za pripomoć u kući i obiteljsku invalidninu ostvarili na temelju Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, po službenoj dužnosti odredit će se novi iznos prava prema ovom Zakonu
Dugo ste radili s hrvatskih braniteljima,kakva su vaša iskustva u radu s populacijom hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a i koliko je razvijena mreža zdravstvene i psiho-socijalne pomoći takvim ljudima?
U Centru za psihosocijalnu pomoć hrvatskih braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata radio sam doista oko 10 godina i u cijelosti mi je poznata sva problematika. Može se reći da su najteži HRVI ostvarili sva prava koja im temeljem Zakona pripadaju, no nažalost ostaju im oni psihološki problemi koji im ostaju kao podsjetnik na Domovinski rat. Ministarstvo hrvatskih branitelja putem svojih područnih jedinica redovito godišnje obilazi sve 100 % HRVI te ostale po potrebi, kako bi se provjerilo jesu li dobro i može li se još što učiniti za njih. Naravno, problemi ne zaobilaze ni sve ostale naše branitelje koji možda nemaju ostvaren status HRVI-ja te nisu stradali za vrijeme Domovinskog rata. Dio te populacije radi i uspio se integrirati u društvo, a dio, nažalost, ima problema kao što su nezaposlenost, bolesti koja nisu dovoljne za odlazak u invalidske mirovine, dakle kao i svi ostali građani naše države. No, upravo novodoneseni Zakon o hrvatskim braniteljima pokušava riješiti bar dio njihovih problema dajući im određena prava, kao što je primjerice pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje. Svim braniteljima koji imaju zdravstvene i psihosocijalne probleme, kao i članovima njihovih obitelji, stalno stoji na raspolaganju i područni odjel Ministarstva i Centar za psihosocijalnu pomoć te se uvijek s povjerenjem mogu obratiti“, zaključio je Andrić.
