PETRINJA – Studente Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek koji od 23. do 26. listopada borave u Petrinji u sklopu trogodišnjeg Erasmus + projekta „Strateška partnerstva u visokom obrazovanju – Intelligent Methods for Structures, Elements and Materials“ u prostoru Gradske uprave danas je primila petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes sa suradnicima.
Studenti u našem gradu borave kako bi prikupili podatke o zgradama oštećenim u potresu, a organiziran im je i obilazak nekoliko zgrada na kojima se provodi obnova, kako bi se upoznali s primjerima dobre prakse ojačanja zgrada kulturne baštine. U ovim aktivnostima sudjeluju 19 studenata 2. godine diplomskog studija, smjer Nosive konstrukcije. (Prva skupina od 10 studenata sa svojim je profesorima u Petrinji boravila u ponedjeljak i utorak, a danas je stigla nova grupa od 9 studenata).
Poželjevši im dobrodošlicu u „Mali grad velikog srca“, gradonačelnica Magdalena Komes je studente i njihove profesore upoznala s velikim razaranjima koja je Petrinja pretrpjela, najprije u Domovinskom ratu, a potom i u potresu.
„Sad imamo sličnu situaciju s oštećenim objektima, s tim da je recimo razlika u tome što u Domovinskom ratu nisu stradale javne ustanove, jer su bile korištene za vrijeme rata. Sada nam je i to oštećeno i neuporabljivo i zato je trebalo na drugi način reagirati nakon potresa. Mislim da su i županijska i naša gradska tijela pravodobno reagirala što se tiče tih najvažnijih institucija, poput vrtića i škola, da zadržimo ljude na ovom prostoru. Prvotno, obnova je započela iz velikodušnih donacija koje su došle, a onda i iz Fonda solidarnosti i nešto iz državnog proračuna i drugih izvora. U građevinskom smislu, mi smo se usudili preuzeti dio koji je inače u nadležnosti Ministarstva graditeljstva. To je dio obnove koji se odnosi na centar našeg grada Petrinje, gdje su mahom pojedinačno zaštićena kulturna dobra – njih 26 građevina te još 42 građevine koje su u nadležnosti Ministarstva graditeljstva, koje nisu pojedinačno zaštićene, ali su u gradskoj zoni zaštite. Zaista nam je stalo da se grad što prije obnovi i zbog vizualnog identiteta te naše jezgre, ali što je još bitnije, zbog sigurnosti prolaza i pješaka i automobila“, rekla je petrinjska gradonačelnica.
U razgovoru, studentima je otkrila i kako je, u smislu brzog djelovanja, jedan od problema bio upravo pronalaženje stručnih ljudi – projektanata, građevinskih inženjera, arhitekata. „Razmjeri katastrofe su bili prilično veliki, pa tako i potrebe za stručnjacima vaših profila“, kazala je među ostalim Komes.
S aktivnostima i tijekom obnove zgrada kulturne baštine koje provodi Grad Petrinja, studente i njihove profesore upoznala je Ljuba Crnković, pročelnica Stručne službe Grada Petrinje, koja je u ponedjeljak dočekala i po gradilištima provela i prvu skupinu studenata.
„Nadamo se da ovo što ste odabrali baš Petrinju za svoj studijski posjet znači da ipak radimo nešto dobro i da se obnova pokrenula, da ide. U gradu Petrinji, kao i u brojnim drugim našim gradovima, sama uža zona centra je pod zaštitom, ali ono što je drugačije u odnosu na druge gradove je to što je ujedno i cijela srušena uslijed razornih potresa koji su se dogodili. Naš centar pod zaštitom je još od 1964. godine. Ukupno su 32 pojedinačno zaštićena kulturna dobra, od kojih su 24 u potpunosti uništena uslijed potresa, znači privremeno neuporabljiva zbog teških oštećenja. Pojedina su uklonjena u cijelosti, uz zadržavanje portala ili pročelja. Ovaj postupak obnove Grad Petrinja je preuzeo, što se tiče pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija. Svi ste upoznati s pojmom „pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara“. To su građevine koje imaju osobitu vrijednost. Nije samo da su stare, nego su zbog određenih karakteristika dobile svojstvo pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra. To su uglavnom građevine koje su građene u 18. i početkom 19. stoljeća. Vi s aspekta studenata građevine znate bolje od mene od kakvih su onda materijala građene i kakve su to građevine, s tim da one tijekom godina nisu bile obnavljane u smislu konstrukcije, tako da su zapravo izvorne, kakve su i bile. Kroz godine se možda nešto malo mijenjalo, ali sve u svemu, nisu bile ojačavane.“
Jedan od najvećih izazova, kaže Crnković, bile su građevine koje su morale biti uklonjene, jer je smisao da se one vrate u gabaritima u kojima su bile i da se sačuva ono nešto zbog čega su bile proglašene pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima: „To je značilo da su projektanti projektirali po nekakvoj arhivskoj dokumentaciji – za neke je zgrade takve građe bilo mnogo, za neke manje, zatim po fotografijama stanara i po sjećanjima. Od tih 26 zgrada, mi imamo 20 gradilišta koja su otvorena, znači projektna dokumentacija je gotova i radovi su u tijeku. Izazova ima dosta i nije lagano jer je zapravo riječ o velikom projektu, jer to je zapravo cijeli centar grada. Kuće su uklopljene, gradilišta su mala, teško je organizirati gradilište. To su građevine koje stoje i po tristotinjak godina i onda kad se krene kopati oko njih, naiđete na stvari za koje se nije ni znalo. Recimo, podzemne vode su veliki problem – nitko nije očekivao da bi to bilo problem ovdje, ali je. Pa sastav tla … ima svega“, ispričala je pročelnica Crnković studentima.
U konstrukcijskoj obnovi primjenjuju se suvremene metode gradnje, ali kako je riječ o pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima čija se izvorna obilježja moraju zadržati, izuzetno im je važna dobra suradnja s Konzervatorskim odjelom u Sisku: „Znači, to je obnova pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, ali u smislu obnove konstrukcije primjenjuju se sve suvremene metode koje su na raspolaganju, zato što te zgrade prije svega moraju zadovoljiti sadašnje propise o gradnji i naravno biti podignute na veću razinu sigurnosti nego što su bile prije potresa. Mislim da su iz ovog potresa svi nešto naučili i sad je u biti najvažnije da vidimo gdje su prije bile greške i da se one sada isprave“, kazala je Crnković.
Na ukazanom gostoprimstvu i suradnji, domaćinima je zahvalila prof.dr.sc Marijana Hadzima-Nyarko, koja je inicirala ovaj posjet Petrinji za studente koji kod nje pohađaju i izborne predmete „Zidane konstrukcije I“ i „Potresni rizik“: „Ja svojim studentima inače uvijek pod „Potresnim inženjerstvom“ kažem da će potres bez sumnje otkriti svaku grešku u građevini. To se vidjelo i ovdje, plus što su ovo građevine kulturne baštine kod kojih je došlo do degradacije materijala, do prenamjene pojedinih prostora, uklanjanja nekih nosivih zidova i slično, što je u biti dodatno oslabilo i građevinu“, kazala je profesorica Hadzima-Nyarko.
Nešto više rekla je i o Erasmus+ projektu Strateška partnerstva u visokom obrazovanju koji pod nazivom “Intelligent Methods for Structures, Elements and Materials”, vodi od 1. rujna ove godine: „U tom projektu konzorcij je sastavljen od 7 znanstvenih institucija iz 6 različitih zemalja. Osim Sveučilišta u Osijeku, tu je i Sveučilište u Splitu, zatim Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, Sveučilište u Bitlisu u Turskoj, u Sevilli u Španjolskoj, u Wrocławu u Poljskoj i u Brașovu u Rumunjskoj. Cilj ovog našeg konzorcija je uvođenje i primjena inovativnih metoda u građevinsku praksu i to implementacijom metoda strojnog učenja i umjetne inteligencije. Upravo stoga, u ovoj početnoj fazi, mi prikupljamo podatke o zgradama, o elementima, odnosno zidovima i o materijalima, kako bismo stvorili bazu podataka na temelju koje bismo mogli onda primijeniti metode strojnog učenja s ciljem predikcije potresnog ponašanja zgrada, elemenata i čvrstoće materijala“.
U sklopu projekta, studenti su uključeni i u terenski rad.
„Uključeni su u terenske obilaske zgrada, a ovdje dodatno još i gradilišta i procesa obnove, odnosno pojačanja uništenih zgrada. Isto tako će studenti biti uključeni i u laboratorijska ispitivanja čvrstoće ziđa te materijala. U sklopu projekta ćemo stvoriti i bazu podataka o zgradama u gradu Osijeku i u Splitu, gdje smo bili krajem 9. mjeseca, a ovdje u Petrinji bismo prikupili određenu bazu podataka koja će nam služiti kao validacija za neku od primijenjenih metoda predikcije potresne oštetljivosti. Osim toga, u sklopu predmeta „Zidane konstrukcije I“ jedan dio gradiva se odnosi i na pojačanja konstrukcija i ovo su savršeni primjeri gdje će studenti u vrlo kratkom vremenu, a to su ova dva dana, zapravo naučiti možda više nego što bi naučili tijekom nekoliko sati predavanja u učionicama. Jedan od ciljeva nam je i da studenti na ovaj način upoznaju ostale kolege s ostalih sveučilišta u drugim zemljama i da na taj način zapravo stvore mrežu za buduću suradnju i za svoj budući posao“, rekla je profesorica Marijana Hadzima-Nyarko.
Uz nju i njezine studente, u terenskim aktivnostima prikupljanja podataka o zgradama oštećenim u petrinjskom potresu sudjeluju i profesori Danijel Kukaras i Borko Bulajić s Univerziteta u Novom Sadu, Željana Nikolić sa Sveučilišta u Splitu te Ivanka Netinger Grubeša i Goran Gazić sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Nakon susreta s petrinjskom gradonačelnicom i njezinim suradnicima, studenti i profesori zaputili su se na teren, u obilazak gradilišta u centru grada. Boravak u Petrinji nastavljaju i sutra.
Prva skupina studenata boravila je u Petrinji u ponedjeljak i utorak. U Gradskoj upravi primila ih je Ljuba Crnković, pročelnica Stručne službe Grada Petrinje.
