Približava nam se Valentinovo – dan zaljubljenih i ljubavi. S različitim temama obilježavali smo ovaj nježni datum, a danas ćemo također dati doprinos obilježavanju ovog datuma, ali malo na drugačiji način. U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o muškarcima, muževnosti i akciji …
EMISIJA : I to je život
DATUM : 09.veljače 2024.godine
TEMA : Muževnost i akcija
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. Približava nam se Valentinovo – dan zaljubljenih i ljubavi. S različitim temama obilježavali smo ovaj nježni datum, a danas ćemo također dati doprinos obilježavanju ovog datuma, ali malo na drugačiji način. U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o muškarcima, muževnosti i akciji …
Mario : Što je muškarac muževniji, to u većoj mjeri privlači žene. A ono što muškarca čini muževnim je iznad svega – testosteron, glavni muški spolni hormon. Što je testosteron i kako djeluje?
Daša: Testosteron je muški spolni hormon (androgen), koji u manjoj mjeri imaju i žene. Što više testosterona muškarac ima, to je snažniji, mišićaviji, samouvjereniji, borbeniji i spolno moćniji. I muškarci i žene proizvode testosteron; muškarci u testisima i nadbubrežnim žlijezdama, a žene u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama. Muškarci luče vrlo velike količine testosterona – prosječno 260 – 1000 nanograma na decilitar krvne plazme, a žene 15 – 70 nanograma.
Mario: Podijelite s nama neke razvojne osobitosti muškarca.
Daša: U prvim tjednima nakon začeća embriji su aseksualni. Oko šestog tjedna trudnoće, prisutnost Y kromosoma kod muškog spola potiče lučenje testosterona, koji utječe na formiranje penisa i testisa. U vrijeme puberteta događa se nova erupcija ovog zanimljivog hormona, koja dovodi do produbljenja glasa, povećanja mišićne mase i izbijanja dlaka. U to vrijeme koncentracija testosterona u krvi može dostići i 2000 nanograma na 100 ml krvne plazme.
Način na koji muško tijelo iskorištava raspoloživi testosteron ovisi o broju receptora u organizmu pojedinog muškarca, te o njihovu smještaju. Tako se kod muškaraca s velikim brojem receptora na ključnim mjestima ostvaruju svi učinci testosterona, čak i onda kad ga proizvode u manjim količinama. No, ako muškarac ima receptore za testosteron na žlijezdama lojnicama, umjesto na folikulima dlaka, neće biti pojačano dlakav, nego će imati izrazito masnu i problematičnu kožu.
Mario: Ako testosteron donosi prevagu u svakodnevnom životu, zašto onda ne bi svi muškarci svakodnevno uzimali testosteron kao B-kompleks ili ginseng? Ili, barem oni kod kojih je deficitaran iz genetskih razloga ili zbog podmakle životne dobi.
Daša: Testosteronski preparati postoje, međutim njihova je upotreba mnogo manje preporučljiva u usporedbi s hormonalnom terapijom za žene. Uzimanje testosterona kroz injekcije, flastere ili gel ne opskrbljuje organizam onako precizno i uravnoteženo kao što je slučaj s fiziološki izlučenim testosteronom kod osoba koje ga imaju u granicama normale. Osim te neuravnoteženosti, koja izaziva nagle poraste i padove u agresivnosti, samopouzdanju i spolnoj želji, postoji mogućnost ubrzanja rasta tumora prostate, ako je on već nastao. Znači, trebamo biti iznimno oprezni i ništa ne potencirati na silu.
Mario: Recite nam nešto o testosteron u povezanosti s emocija i ponašanjem.
Daša: Jeste li se ikad zapitali zašto nasilni, beskrupulozni i bešćutni muškarci imaju bogatiji ljubavni i spolni život od nježnih, osjetljivih i dobroćudnih muškaraca? Pa, razlog je to što su oni prvi – muževniji. Logično, što je muškarac muževniji, to u većoj mjeri privlači žene. A ono što muškarca čini muževnim je iznad svega – testosteron, glavni muški spolni hormon. Napokon, ono što određuje količinu testosterona u organizmu svakog pojedinca jesu geni.
Pretpostavka da životni sokovi, to jest hormoni, oblikuju naše raspoloženje, osjećaje, razmišljanja i postupke stara je tisućama godina, no tek su posljednjih desetljeća medicina, a posebno psihijatrija, neuroznanost i psihofarmakologija došle do dokaza o utjecaju hormona na ljudski središnji živčani sustav. Mjesto gdje boravi naša psiha je mozak, odnosno središnji živčani sustav, a hormoni su jedan od ključnih sastojaka psihe.
Testosteron daje veću otpornost na stres, umanjujući osjećaj straha od negativnih posljedica i štiti od duševnih boli – ako se takve posljedice ipak ostvare. S druge strane, čini ljude manje suosjećajnima i osjetljivima na tuđe patnje.
Sve naše misli i osjećaji biološki su fenomeni, odnosno djelovanje molekula i električne struje na neurone, a testosteron je jedna od najvažnijih molekula koje operiraju u našem organizmu. Temeljem opisanih obilježja – ljudi s više testosterona manje poštuju propise, češće rješavaju razmirice šakama ili oružjem, vole brze automobile i pustolovine, te rado ulijeću u neizvjesne situacije.
Dječaci u pubertetu s visokom razinom testosterona doslovno su nemirniji ili će netko reći „zločestiji“ od prosjeka i neukrotivi, a kao odrasli mogu se nesmetano baviti opasnijim i bolje plaćenim zanimanjima, kao što su politika, sport, estrada, medicina, vojska, pravo, visoki biznis ili kriminal. Oni koji usput ne zaglave iza rešetaka – zarade i puno novca, što je dodatni afrodizijak koji izvanredno djeluje u sprezi s testosteronom.
Mario: Podijelite s nama još neke zanimljivosti o testosteronu?
Daša: – Testosteron raste nakon sportske aktivnosti, osobito ako ste u njoj postigli dobre rezultate, npr. svladali protivnika ili ostvarili zadani cilj. Zanimljivo – i kod navijača testosteron raste dok njihov natjecatelj pobjeđuje, a opada u slučaju poraza.
– Oženjeni muškarci imaju nižu razinu testosterona, jer više nisu u “lovu”, a tek rastavljeni višu razinu, zbog pojačane aktivnosti u traženju nove partnerice.
– Koncentracija testosterona u krvi zdravog muškarca tijekom dana varira. Najviša je oko osam sati ujutro, zbog čega se pripadnici snažnijeg spola često bude u stanju uzbuđenja, a navečer pred spavanje ta se razina smanjuje na polovicu.
Mario: Recite nam još nešto o privlačnosti muškaraca kod žena? Ipak nam se bliži Valentinovo dan ljubavi i zaljubljenih pa da vidimo što se to događa s našim tijelom kada govorimo o privlačnosti.
Daša: Hoće li muškarac biti privlačan i uspješan ljubavnik, ne ovisi o njegovu intelektu, dobroj volji ili odluci, poštenju ili dobroti, nego o djelovanju nekoliko kemikalija na mozak, o kojima on ne mora ama baš ništa znati. Najvažnija od tih kemija je testosteron, bilo da ga imamo u velikoj količini, ili kad ga imamo ispod normale. Prvo, zahvaljujući testosteronu muškarac ima veći spolni potencijal. Spolni potencijal uključuje privlačenje i osvajanje partnera, spolnu želju, učestalost i trajanje spolnog odnosa, te zadovoljavanje sebe i partnera tijekom intimnosti. Svaki muškarac vrlo rano, najkasnije na početku puberteta, uviđa koliku spolnu sposobnost posjeduje i kako okolina na njega reagira – sa simpatijom, ravnodušno ili s odbojnošću. Muškarac s više testosterona otkriva povećanu potrebu za intimnošću još u fazi autoerotike i na temelju spoznaje koliko se često uzbuđuje i zadovoljava, instinktivno zna da će biti u stanju kvalitetno zadovoljavati i djevojke. Ta spoznaja, pak, potiče samopouzdano ponašanje u odnosu prema potencijalnim partnericama i suparnicima. Prema muškarčevu samopouzdanju žena uglavnom ispravno zaključuje o njegovu libidu i potenciji, s time da samopouzdanje nije nešto što se može stvoriti po volji ni uspješno odglumiti.
Mario: Zašto se samopouzdanje ne može u cijelosti odglumiti?
Daša: Jednostavno: zbog mirisa. Svatko je u stanju, uglavnom nesvjesno, ocijeniti nečiji intimni potencijal zahvaljujući feromonima. Muškarac (a u manjoj mjeri i žene) luči molekule svojih hormona, pa i testosterona, kroz pore, a okolina te eterične izlučevine (feromoni) opaža putem osjetila njuha. Feromoni nemaju mirisa u užem smislu, no ipak utječu na moždanu aktivnost. Posljedica je da prema osobama koje imaju visoku razinu hormona suprotnog spola u pravilu osjećamo privlačnost, čak i ako nam njihova fizionomija nije po volji.
Testosteron utječe i na vanjski izgled, a ne samo na spolni potencijal i na sastav feromona. Muškarci s više testosterona u prosjeku su mišićaviji, bolje građeni i u boljoj formi, i to ne samo zato što su skloniji sportu. Takvi muškarci (baš kao i testosteronske žene!) su dlakaviji od prosjeka.
Čak i kad se svakodnevno briju, na testosteronskim je muškarcima vidljiva njihova muževna dlakavost, koja evolucijski upravo i služi za privlačenje suprotnog spola. Testosteron, napokon, oblikuje i crte lica – oštrije crte i jače jabučice još su neki signali prisutnosti veće količine muškoga spolnog hormona.
Mario: Negdje sam pročitao da je trostruki antidepresiv – recite nam nešto o tome.
Daša: Testosteron je prirodan antidepresiv na tri načina:
Primarno – on već i biološki djeluje tako da pruža dobro raspoloženje, potiče optimizam, hrabrost i libido
Sekundarno – pojedinca čini privlačnim suprotnom spolu, a spoznaja privlačnosti opet povisuje raspoloženje, optimizam, hrabrost i libido
Tercijarno – osoba s visokim testosteronom nadmoćna je suparnicima utoliko što se u većoj mjeri služi silom i zastrašivanjem, te u prosjeku brže i lakše dolazi do željenih vrijednosti (ili iznimno, do zatvora, no visokotestosteronski muškarci i na tom se mjestu osjećaju bolje od drugih).
Obrnuto, muškarac koji ima abnormalno nisku razinu testosterona ne samo što ne može računati na taj prirodni antidepresiv, nego je smanjeno privlačan okolini, što na njega djeluje stresno i demoralizirajuće. Nerijetko, slabiji je i mekši od suparnika, pa teže i sporije dolazi do životnih blagodati (imovine, partnerice, intimnosti, pozicije u čoporu i sl.), zbog čega opet trpi stres, koji izaziva tjeskobu i depresiju. Riječ je, dakle, o začaranim krugovima.
“Pravi” muškarci se bolje osjećaju već i zbog biološkog učinka samog hormona, a uz to lakše ostvaruju ciljeve, što im omogućuje da se još bolje osjećaju. Kod “slabijih” muškaraca sve je upravo obrnuto.
Mario: Kod ovih hormonsko „pravih“ muškaraca veća je sklonost riskiranju – jel’ tako?
Daša: Način na koji priroda ograničava ovu spiralu sreće kod “testosteronskih tipova”, odnosno depresije kod onih sa sniženim testosteronom – je različita sklonost riziku. “Testosteronci” imaju reduciran strah i veću sklonost riskiranju, pa stoga i veću mogućnost da pretrpe gubitak, u materijalnom, zdravstvenom ili zakonskom smislu. S druge strane, oni s manje testosterona oprezniji su, manje riskiraju i više planiraju, pa zato i rjeđe doživljavaju katastrofu.
Naravno, nije sve u genima, a pogotovo ne u hormonima. Osim potencije, postoji i inteligencija, a na razvoj naše psihe utječe i okolina. Međutim, kakav će utjecaj na nas izvršiti okolina, ne ovisi o našim postupcima, barem ne u djetinjstvu, kad je potencijal okoline na formiranje našeg organizma najjači. Ako su geni temelji naše osobnosti, onda su vanjski utjecaji u ranoj fazi života (u prvih 12 godina) nadogradnja, no ni na jedno ni na drugo nemamo nikakva utjecaja. Ispostavlja se da je svatko od nas već formiran kao osoba prije trenutka kad stječe bilo kakvu kontrolu nad vlastitim životom. Vrlo nepravedno, no barem znamo da nema smisla predbacivati onima koji nisu imali sreće da budu obdareni sretnim životnim okolnostima – ili dovoljnom količinom testosterona.
I za kraj svim ljudima, neovisno o ovim hormonalnim i genetskim pretpostavkama – želimo puno prihvaćanja i ljubavi svakoga dana u životu, a Valentinovo – dan ljubavi i zaljubljenih neka svi provedemo na lijep način, upravo onako kako nama najbolje odgovara.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav
