PETRINJA – „Naučene lekcije u odgovoru na humanitarnu krizu“ naziv je radionice koja je ovog petka održana u prostoru Udruge IKS u Petrinji.
U sklopu ESF projekta „(ob)Nova SMŽ – Jačanje, pripravnost i održivost lokalne zajednice u odgovoru na krize“, radionicu su organizirali ADRA Hrvatska koja je nositelj projekta, u suradnji s projektnim partnerima: Udrugom IKS i Gradskim društvom Crvenog križa Glina.
„Radujemo se što možemo ovdje biti na ovoj radionici na kojoj dijelimo iskustva naučena iz potresa koji je za nama, ali isto tako iz različitih kriza koje smo mi kao organizacije do sada prošle. Cilj nam je umrežiti organizacije civilnog društva u taj odgovor na krize kako bi bili, kad do tih kriza dođe, što učinkovitiji, kako bi odgovorili na potrebe građana na najbrži i najjednostavniji način i kako bi, na neki način, bili dionici te jedne zajedničke koordinacije, jer nas to čini jačima i učinkovitijima kad radimo zajedno. Zato je i osmišljen ovaj projekt koji smo dobili iz Europskog socijalnog fonda kao dio odgovora na krizu koja nas je snašla, a to je nažalost naš potres koji se dogodio u ovom dijelu Petrinje i okolice“, rekla je Slavica Marčeta, direktorica ADRA-e Hrvatska.
Naglasila je važnost koordinacije svih dionika u kriznim situacijama.
„Svakako bismo voljeli staviti naglasak na koordinaciju i na umreženost svih, ne samo međusobno nas organizacija civilnog društva koje lokalno djeluju, ali isto tako naravno i nacionalno. Posebno bismo voljeli naglasak staviti na važnost suradnje između nacionalnih i lokalnih stožera civilne zaštite koji bi trebali biti nositelji ovakve jedne koordinacije, gdje bismo mi, organizacije civilnog društva, onda bile dionici odgovora na tu krizu. Isto tako bih voljela naglasiti da je ta nekakva međusobna komunikacija, odgovornost i ta koordinacija ustvari nužna kako ne bismo rasipali resurse, kako bi već unaprijed znali koji su nam resursi i gdje tko može najbolje doprinijeti kada se takva kriza dogodi. Dakle, da za nju budemo spremni onog trenutka kad se ona dogodi, ali zapravo spremni moramo biti već sada da bismo mogli odgovoriti adekvatno i učinkovito u trenutku kad se kriza dogodi“, kazala je Marčeta.
Sudionici radionice, članovi različitih udruga civilnog društva, iznosili su svoja iskustva i spoznaje koje su stekli pomaganjem na terenu nakon potresa. Govoreći na primjeru ADRA-e koja se većinom bavi upravo kriznim menadžmentom, Marčeta je objasnila kako su se u tim trenucima organizirali.
„Mi kao ADRA imamo velikog iskustva u odgovoru na krize, općenito kao međunarodna mreža, ali isto tako i mi u Hrvatskoj. Drugi dan nakon potresa mi smo se organizirali i znali što radimo. Poslali smo naše volontere, popisali smo sve potrebe u mjestima za koja smo se na neki način prijavili da ćemo biti odgovorni i da ćemo biti samodostatni, jer je to bio cilj kad smo se sastali sa svim organizacijama, dakle da izaberemo određena područja na kojima ćemo mi sami biti samodostatni, da se ne rasipaju resursi. Mi imamo software koji to prati. Znači, mi točno znamo tko je nama dobio pomoć, što je dobio, tko mu je tu pomoć odnio. Imali smo i „call centar“ na koji su nas ljudi uvijek mogli zvati i na koji smo mi ljude nazivali. Mi smo točno znali u svakoj kući što njima nedostaje, što imaju, što nemaju, mogu li sami kuhati ili ne mogu, mogu li oprati veš, imaju li toplu vodu ili nemaju, što im se porušilo, koja im je naljepnica. Mi smo im pomogli da se uopće prijave da bi dobili bilo kakvu naljepnicu, da im dođu statičari, jer naših 20 ruralnih sela za koja smo se odlučili, oni su bili racionalno najugroženiji, jer nema javne strukture, nema cesta, nema javnog prijevoza, nema signala mobitela, nema interneta, nema ništa i onda vi ne možete do tih ljudi doći. Vi morate do njih doći pješice. To je većinom bio problem u potresu, ali evo, uspjeli smo nekako“, ispričala je Marčeta.
Nakon više od dvije godine rada na području Sisačko-moslavačke županije te odgovora na humanitarnu krizu i rada na reduciranju posljedica potresa, cilj organizatora ove radionice – ADRA-e, GD CK Glina i Udruge IKS – bio je okupiti organizacije koje su bile uključene u pružanje pomoći stanovništvu na bilo koji način i članice Koordinacije humanitaraca SMŽ. Radionicom se željelo „sažeti“ sva ta iskustva – naučene lekcije, primjere dobre prakse, ali i neke preporuke, kao podlogu za jedan zajednički dokument koji bi bio primjenjiv i u nekim drugim kriznim situacijama.
