PETRINJA – Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti tijekom prošlog tjedna u Hrvatskoj su bila zabilježena 5052 slučaja hripavca. Najveći broj oboljelih zabilježen je u Gradu Zagrebu te Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kako nam je u Trenici Petrinjskog radija otkrila Sonja Pajtlar, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, u našoj županiji je u ovom trenutku potvrđeno 29 slučajeva hripavca.
„Ja radim od 1991.godine u Zavodu i nismo imali ovakvu epidemiju hripavca. Hripavac je bolest koju izaziva bakterija, za razliku od svih ostalih virusnih koje nas napadaju zimi, ovo je bakterija koja se zove Bordetella pertussis i to je bakterija koja napada sluznicu dišnog sustava. Ona, ukoliko se čovjek zarazi, prođe 10-tak dana iako može i 20 dana proći prije nego razvije simptomi. Ti prvi simptomi budu poput nekakve prehlade, čovjek ima hunjavicu, blago povišenu temperaturu do 38 stupnjeva i počinje lagano kašljati. To je prvi kateralni stadij i on obično traje tjedan do dva. Drugi stadij je stadij napadaja kašlja koji može trajati dva do šest tjedana gdje pacijenti onda sve kako vrijeme prolazi, sve jače i kašlju u sve većim napadima. To je kašalj u napadima koji traju minutu do dvije pri čemu u tim napadima kašlja pacijent ne može udahnuti. Tek nakon što taj napad kašlja završi on udahne, ustvari on zahriplje, to ima poseban zvuk. Naravno da uz takve napade kašlja ide i malaksalost pacijenta, ali vrlo često pacijenti nakon tih napada povraćaju i iskašljavaju gusti prozirni sekret. Kada završi tih dva do šest tjedana onda ide faza oporavka i ta faza traje isto traje dva do tri tjedna“, pojasnila je Pajtlar.
Smatra kako je broj oboljelih od hripavca daleko viši od 29 službenih potvrđenih slučajeva, a ponajviše ih je bilo tijekom prosinca prošle godine. Hripavac je prisutan kod svih dobnih skupina, ali najviše obolijevaju djeca u dobi od 10 do 19 godina, dodaje Pajtlar.
„Hripavac se prenosi kapljičnim putem. Pacijent koji je zaražen hripavcem kašlje, pri tome izbacuje kapljice sline sa svoje sluznice dišnog sustava u zrak. U tim kapljicama sline se nalazi bakterija i oni koji se nalaze u njegovoj blizini udahnu zrak, zajedno s kapljicama sline pacijenta i bakterijama u tim kapljicama sline. Ili prilikom kašljanja kapljice sline završe na bilo kojoj površini, netko svojim rukama dodirne površinu i prenese bakteriju dirajući recimo nos i unese u svoj dišni sustav. Međutim ovaj kapljični prijenos je sasvim dovoljan i najčešće bude tako, prijenos zrakom“, ističe Pajtlar.
Stoga smatra kako je najvažnije cijepiti se. „Djeca se cijepe obavezno po kalendaru cijepljenja od drugog mjeseca života kombiniranim cjepivom protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, hemofilusa i hepatitisa B. Cijepe se tri puta do godinu dana. To majke koje imaju malu djecu dobro znaju. Prvi puta se docjepljuju s godinu i pol i još jednom u petoj godini života. Najvažniji je cijepiti se. Međutim, oni koji su bolesni trebaju ostati kod kuće, antibiotici koji se daju, ne nestane klinička slika nakon što se popije antibiotik, taj kašalj postepeno prestane, antibiotik prekine zaraznost pacijenta. Sve one higijenske mjere koje općenito preporučamo kada su u pitanju respiratorne infekcije“, dodaje Pajtlar.
Na pitanje što s onim roditeljima koji ne žele cijepiti svoju djecu, Pajtlar odgovara : „To je idemo reći na njihovu dušu. Niti jedno dijete nije na silu cijepljeno iako je cijepljeno iako je cijepljenje u Hrvatskoj obavezno, ne može se dijete cijepiti na silu ako to roditelj ne dozvoljava. Takvi roditelji se prijavljuju sanitarnoj inspekciji i ide prekršajna prijava s novčanom kaznom. Ali ako imate skupinu takve djece, to što je netko platio novčanu kaznu, a radi te djece je stradalo neko drugo dijete i razboljelo se od bolesti koje se nije smjelo cijepiti zbog neke medicinske indikacije, ovim drugim roditeljima ne znači ništa što je netko platio nekakvih možda 300 eura kazne. Sve ide nekako na svijest i savjest roditelja“, odgovorila je Pajtlar.
Ističe kako je u našoj Sisačko-moslavačkoj županiji visoka procijepljenost po pitanju hripavca, odnosno ona je viša od 90 posto.
