PETRINJA – Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje organizirala je obilježavanje spomendana pod nazivom Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Tim povodom, na Gradskom groblju Sveti Benedikt u Petrinji kod Središnjeg križa, upaljene su svijeće od strane brojnih braniteljskih udruga i političkih stranaka.
Darko Dumbović, predsjednik petrinjske Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata je podsjetio kako se ovaj spomendan obilježava nakon izmjena Zakona od 1.siječnja 2020.godine. „Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica Europske unije u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta“, kazao je uvodno Dumbović.
Podsjeća kako je 23.kolovoza 1939.godine potpisan Njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, a u slobodnom svijetu na taj dan su organizirane demonstracije, takozvani Dan crnih vrpci, s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.
„Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. U završnom dijelu Rezolucije parlamenti i vlade svih država članica Europske unije, država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te Rezolucije. Ono što je zanimljivo da je Hrvatska zadnja država u okviru Europske unije koja je donijela deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945.do 1990.Hrvatski sabor je deklaraciju dobio 13.lipnja 2006.godine na prijedlog Kluba HSP-a. I od tada do dana današnjeg još nisu zaživjele odrednice te deklaracije u kojoj jasno i striktno piše te je propisana zabrana isticanja, veličanje svih zločinačkih simbola, kao što je sporno i prijepor ustaški simboli, ali tako i crvena zvijezda petokraka koja je znakovlje komunističkog pokreta u Hrvatskoj. Do dana današnjeg, još uvijek to baštinimo, nažalost“, dodao je Dumbović.
Ističe kako u Petrinji gotovo nema obitelji koja je izgubila člana obitelji zbog ovih režima. „Sjetimo se svih naših poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, svih naših stradalnika Domovinskog rata koji su posljedica jednog od oblika ovakvog režima, velikosrpske politike, srpske hegemonije i zločinačke ideje Slobodana Miloševića. Sjetimo se svih naših koji su robijali na Golom otoku, koji su preko noći nestajali od 1945.do 1990., a jako ih je puno. Podatak koji je službeni, koji nije izmišljotina Darka Dumbovića, da su žrtve komunizma u svjetskim razmjerima, se procjenjuju na 80 do 100 milijuna pogubljenih, ubijenih i nestalih ljudi, a žrtve nacizma i fašizma koje je europsko zlo, koje treba osuditi kao takvo, oko 17 milijuna žrtava, a komunizam je još dan danas prihvatljiva kategorizacija u našem društvu, žrtve Drugog svjetskog rata koje su nastale eskalacijom ovakvih režima su negdje oko 15 milijuna. Kada sve to skupa zbrojimo, u svim tim milijunima su stotine i stotine tisuća hrvatskog naroda“, istaknuo je Dumbović.
Dodaje kako se ovaj spomendan po prvi puta obilježava u Petrinji na ovakav način. „Bilo je prijašnjih godina gdje je Udruga Hrvatski domobran znala doći i zapaliti ovdje svijeće, uz pripadnike HDZ-a, na osnovi Deklaracije iz 2006.godine, ali to je bilo sporadično i nije se doživljavalo kao nešto što treba napraviti. Siguran sam da svatko od nas barem ima jednu žrtvu šire i uže obitelji. Ne zaboravimo, budimo pametni jer samo slobodan čovjek u slobodnoj domovini je zaista čovjek. Puno je ljudi oko nas, ali je malo čovjeka u ljudima. Budimo čovječni prema svima, poštujmo svoje, ljubimo svoje, ali ne vrijeđajmo nikoga ostaloga“, zaključio je Dumbović.
Željko Tonković je u ime HDZ-a podsjetio kako je ta stranka puno prije obilježavala ovaj dan. „Obzirom da je danas spomenuti da se prije nije obilježavao ovaj dan. Od donošenja rezolucije na spomendan svim žrtvama totalitarnih režima je zapravo HDZ kontinuirano obilježavao i dolazio ovdje odati počast svim žrtvama totalitarnih režima i vjerujem da ćemo to raditi i u budućnosti. Ipak smo davno bili osviješteni o velikim razmjerima nepravde koja se dogodila mnogim nevinim žrtvama totalitarnih režima“, kazao je Tonković.
Dodat ćemo na kraju kako je prigodnu molitvu kod Središnjeg križa na Gradskom groblju Sveti Benedikt predvodio župnik Damir Ceković, župnik Župe Preobraženja Gospodnjeg.
