mobiteluniverzalna

I to je život o Danu bez mobitela

Dan 21. 10. obilježavamo dan bez mobitela, stoga ćemo o životu s mobitelima u svakodnevnici modernog društva razgovarati s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 20.listopada 2023.godine

TEMA : Dan bez mobitela

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. Dan 21. 10. obilježavamo dan bez mobitela, stoga ćemo o životu s mobitelima u svakodnevnici modernog društva razgovarati s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

Mario: O ozbiljnosti ovog problema govori i činjenica da postoji i Dan bez mobitela u prometu, jel tako?

Daša: Dan bez mobitela u prometu obilježava se dana 2. travnja i već sedam godina za redom obilježava se u Hrvatskoj. Ovu aktivnost osmišljava i provodi policija, a naglasak je na prevenciji i edukaciji. Tako je na primjer ove godine povodom obilježavanja ovog dana Policijska uprava požeško-slavonska obavila preventivno-edukativni kontakt s pedesetak sudionika u prometu: vozača, biciklista, motorista i pješaka s kojima je razgovarala o nespojivosti sudjelovanja u prometu i korištenjem mobitela, te onima primjerenog ponašanja darivala bluetooth uređaje, te nije bilo kažnjavanja. Općenito, cilj ovakvih akcija je podizanje svjesnosti o opasnostima koje nosi korištenje mobitela za vrijeme vožnje automobilom, motociklom ili biciklom, te upotreba mobitela tijekom prelazak prometnica.

Mario: Podijelite na nama neke od brojčanih podataka koji govore o tome da mobitel i promet ne idu zajedno.

Daša: Brojke stradalih na hrvatskim cestama su, nažalost u trendu rasta. Godine 2021. je čak u odnosu na prethodnu godinu bilo 23 posto više poginulih u cestovnom prometu i 11 posto više teško ozlijeđenih osoba. Koliko je tome izravno doprinio mobitel preciznijih podataka nema. No, da je on sve češći uzročnik prometnih nesreća bilježi se i u kaznenoj evidenciji policije, tužiteljstava i sudova, jer forenzika koja se primjenjuje nakon nesreće i ispituje, te dokazuje je li mobitel bio korišten – sve se bolje koristi. Podsjetimo se dva strašna slučaja za koja je dokazano da su vozači u trenutku počinjenja prometnih nesreća, bolje rečeno udara u vozila koja uopće nisu primijetili da su im na putu, svoju pažnju umjesto na promet – imali na mobitelu. Na brzoj cesti Split-Klis 25-godišnji vozač kamiona tipkao je na mobitel i naletio na ophodarsko vozilo. Jedan je radnik poginuo, drugi je teško ozlijeđen. Nesreća se dogodila u 12.45, a forenzika je otkrila da je vozač kamiona na mobitelu razmjenjivao poruke od 12 sati. Dakle, punih 45 minuta, zbog čega je potpuno izgubio kontrolu nad prometom, ophodarsko vozilo uopće nije primijetio. Nadalje, na autocesti A1 kod Brinja dogodila se je teška prometna nesreća u kojoj je život izgubilo jedno dijete. Optužen je 46-godišnji vozača kamiona koji se s njim u punoj brzini zabio u automobil poljske obitelji koji je bio na zaustavnom traku autoceste. Vozač ih nije vidio niti je imao kontrolu nad kamionom, jer je njegova pažnja, kako je ustanovljeno u istrazi, bila usmjerena na mobitel.

Zato kampanjom Dan bez mobitela u prometu, koja se obilježava 2. travnja, jer je taj datum u svijetu i uistinu bio posljednji dan bez mobitela u prometu. Podsjetimo, prvi se poziv s mobilnog telefona ostvario 1973., 2. travnja u New Yorku i nakon toga ništa više nije bilo isto. Koliko god nam je mobilna komunikacija donijela obilje pogodnosti, kao ljudi nismo se dovoljno potrudili novim tehnološkim mogućnostima prilagoditi i svoja ponašanja, pa smo na prometnicama postali prijetnja jedni drugima. Samo zbog jednog poziva, jedne poruke, pogleda na Internet ili društvene mreže, zbog jednog selfija – događaju se životne katastrofe. Kampanja Dan bez mobitela u prometu podiže svijest o opasnostima korištenja mobitela u prometu i to od strane svih sudionika u prometu, a dokazuje kroz godine kako je loše navike i ponašanja moguće mijenjati.

Mario: Dana 21.10. u Hrvatskoj se obilježava nacionalni Dan bez mobitela. Recimo još pokoji podatak o mobitelu u našim životima.

Daša: Smatra se kako jedan poziv za volanom znači 1 promil alkohola u krvi. Nadalje, 73 posto roditelja koristi mobitel dok su u prometu sa djecom. Trećina roditelja koristi mobitel dok šeću s djetetom ili ga guraju u kolicima, trećina dok čeka zeleno svjetlo na semaforu i četvrtina u vožnji, dok im je i dijete u automobilu. To su rezultati terenskog istraživanja koje je za prošlogodišnji Dan bez mobitela, koji se obilježava 21. listopada, agencija Promocija plus provela s 300 roditelja vrtićke i osnovnoškolske djece u gradu Zagrebu. Organizatori Dana bez mobitela ističu kako nisu protiv mobitela, ali žele ljude osvijestiti o opasnostima koje prijete kako bi se smanjio broj nesreća u prometu izazvanih mobitelom. I obično skretanje pogleda s ceste, kako biste pročitali običnu poruku, može završiti tragično. Ukoliko takvo ponašanje gledaju djeca ona će to ponoviti dok voze bicikl. U prometu godišnje strada 1,3 milijuna ljudi, a ozlijedi se 50 milijuna. Korištenje mobitela i nevezanje sigurnosnog pojasa pridonose stradavanju ljudi u prometu.

Mario: Mobiteli su danas uključeni u sve segmente života, zar ne?

Daša: Mobilni telefoni dio su naše svakodnevice i jako je teško izbjeći njihov veliki utjecaj na nas. Koliko god se trudili, oni jesu i ostaju svuda oko nas, te utječu na puno aspekata našeg života. Posebno velik utjecaj mobilni telefoni imaju na mlade koji su od samog svog rođenja navikli na ove uređaje kao sastavni dio svoga života. Mladima i djeci danas teško je uopće zamisliti kako je to bilo živjeti bez mobitela, google-a, aplikacija i ostalih veselih pomagala. Iako su funkcije mobilnih telefona u početku bile alat za lakšu komunikaciju, širenje informacija ili učenje, danas je postao puno više od toga. Možemo reći da su danas mobiteli postali gotovo nužno sredstvo pomoću kojeg obavljamo veliki broj svakodnevnih aktivnosti u privatnom, poslovnom i obrazovnom životu.

Mario: Mobiteli i djeca – što sve roditelji trebaju znati? Koji su štetni efekti?

Daša: Kao što imaju i pozitivnih strana, mobilni telefoni imaju i svoje negativne strane koje su direktno povezane s našim mentalnim i fizičkim zdravljem, socijalizacijom i slično. O utjecajima ekrana na djecu, već smo govorili u našim emisijama, ali bitno je i podsjetiti se na što kod uporabe mobilnih telefona, naročito kod djece, moramo paziti.

Mala djeca u razvoju tek razvijaju svoj mozak i svoja osjetila. Razvijaju ih i grade na način da dobivaju informacije iz okoline te ih usvajaju, pamte, povezuju i uče. Tako se u njihovom mozgu gradi mreža poveznica između njihovih moždanih stanica koja pomaže rast i napredovanje. Podražaji koje dijete dobije s mobilnih telefona jednostavno nije dovoljno dobro kako bi dijete imalo redovan rast i razvoj svih svojih mogućnosti. Pre-učestalo izlaganje djeteta ekranima kao što su mobilni telefoni, ometa njegov kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj. Za malu djecu, mobilni telefoni predstavljaju samo niz slika koje su šarene i zabavne, ali ih dijete ne može povezati u cjelinu i od toga napraviti poveznicu sa stvarnim životom. Brza izmjena slika na ekranima dovode i do negativnih promjena u djetetovoj pažnji, jer se dijete naviknuto na brzu izmjenu slika, videa, zvukova i podražaja općenito, kasnije teško može priviknuti na ostale ne-virtualne podražaje. Ostali podražaji iz stvarnog života čine mu se jako spori, zamorni ili ne toliko interesantni kao oni s ekrana. Prema tome, ne dozvolite maloj djeci pristup mobilnim uređajima, kolikogod oni bili njima zabavni, sigurno će im donijeti više štete nego koristi. 

Mario: Možemo li reći da je prije korištenja mobitela potrebna priprema djeteta za tu životnu konstantu?

Daša: Prije nego damo mobilni uređaj djetetu na korištenje ili mu kupimo mobitel, trebamo biti sigurni da smo ih naučili pravu svrhu mobilnih telefona. Vrlo je važno djecu upoznati sa svim prednostima i nedostacima mobilnih uređaja kako bi od početka bili svjesni toga i možda ne dopustili da nesvjesno uđu u taj virtualni svijet bez kontrole i svjesnog nadzora nad vremenom koje smo utrošili na tu aktivnost i sadržaj koji smo iz nje dobili. Jednom kada naučimo dijete takvom zdravom pristupu mobilnim uređajima, manja je i vjerojatnost da će ono razviti ovisnost ili da će uređaji moći pretjerano negativno utjecati na dijete. Bitno je imati kontrolu i svjesno koristiti mobitele po potrebi i želji. Problemi nastaju kada se s ovisnosti stvori pretjerana želja i potreba za stalnim provjeravanjem i nadgledanjem mobilnih uređaja kako bi ostali u toku. Tada mobiteli više nisu naš alat za lakši život – nego mi postajemo njihovi robovi. Na početku, djeci možemo davati mobilne uređaje na korištenje po potrebi, ako se treba čuti s bakom/djedom, s prijateljima ili kako bi isprobali neku novu aplikaciju. To vrijeme koje dijete provede na mobitelu svakako mora biti jasno vremenski ograničeno.

Mario: Možemo se složiti da je iznimno važno odredite granice – jel’ tako?

Daša: Najbolje je s djetetom prije uporabe mobilnog telefona jasno odrediti pravila korištenja. Naprimjer, jasno odredite koliko dnevno vremena dijete može provesti na uređaju, u dogovoru s djetetom nađite kompromis, ali budite čvrsti i ne popuštajte djetetovim nagovorima. Ako dogovorite s djetetom da može koristiti mobitel dva puta dnevno po 30 minuta, ostanite dosljedni tome i ne dopustite mu ni minute više. Ako jednom posustanete, dijete će odmah vidjeti da su vaši dogovori podložni promjenama i možda će pokušati i samo produljiti vrijeme.

Isto tako, roditelji i međusobno trebaju biti dosljedni u ovim odredbama, ne bi bilo smisleno i u redu da jedan roditelj djetetu da mobitel na neograničeno korištenje, a drugi ga za istu stvar ograničava.

Mario: I što još možemo reći za kraj …

Daša: Nemojte mobitel koristiti kao sredstvo nagrada ili kazni, jer će tako djetetu mobitel postati “zabranjeno voće” koje toliko želi. Kažnjavanjem djeteta oduzimanjem mobitela ili nagrađivanjem djeteta dobitkom mobitela – ono stječe dojam da je mobitel nešto vrlo važno i vrijedno u njegovom životu i samim time dobiva još veću želju za korištenjem istoga.

S vremenom, kako dijete raste, polako će se produljivati vrijeme koje će ono provoditi na mobilnom telefonu zbog raznih kontakata, obaveza i slično, ali kada se dijete jednom navikne na to da mu mobitel nije dostupan cijeli dan, neće ni imati potrebu za njim.

Osim toga – i mi sami trebamo biti primjer svojoj djeci. Suludo je braniti djeci ono što mi konstantno radimo. Tako treba poraditi i na svojim navikama i biti dobar primjer djetetu u korištenju suvremenih tehnologija, te biti svjestan da izravni susret, ljudski kontakt i razgovor, dodir, zajedničku igru, ples i pjevanje – ne može zamijeniti niti jedan ekran …

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X