Sve više ljudi neovisno o dobi vrijeme provode pri različitim ekranima u svijetu suvremenih digitalnih tehnologija. Suočavamo se sa sveprisutnim pojmom ekranizam i mnogi se pitaju da li je to naša sadašnjost ili budućnost. Stoga ćemo o ekranizmu i pratećim izazovima razgovarati – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 25.studenoga 2022.godine
TEMA: Ekranizam
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. Sve više ljudi neovisno o dobi vrijeme provode pri različitim ekranima u svijetu suvremenih digitalnih tehnologija. Suočavamo se sa sveprisutnim pojmom ekranizam i mnogi se pitaju da li je to naša sadašnjost ili budućnost. Stoga ćemo o ekranizmu i pratećim izazovima razgovarati – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.
Mario: Možemo li reći da su danas ekrani svuda oko nas?
Daša: Svakodnevno smo okruženi raznim ekranima – uz TV, mobitel, računalo za kojim radimo, radio u autu, obavijesti o polasku i dolasku vozila u javnom prometu, pri provjeri cijena u trgovini, prateći školske ocjene, plaćajući karticom kupljene robe i usluge. U doba epidemije i pandemije ljudi su više vremena provodili u zatvorenom, bila je online nastava, potrebno za život kupovano je online putem – mnogi su s ovom navikom nastavili i dalje. Mobiteli i tableti su postali besplatne digitalne dadilje, a nije rijetkost vidjeti roditelje i dijete na klupi u parku ili u šetnji, svatko na svom mobilnom uređaju. Isto se još intenzivnije događa kada se prijatelji nađu na kavi u kafiću – umjesto razgovora tipka se po mobitelu.
Mario: Koliko su djeca izložena raznim ekranima, pa tako i medijima bez jasne i sigurne provjere sadržaja? Što o tome bilježe svjetska iskustva?
Daša: Mnoga su istraživanja provedena na ovu temu. Izdvojit ću neke od dobivenih rezultata iz jednog američkog istraživanja od prije 10 godina kako bi pokazali kako je već tada situacija bila zabrinjavajuća:
- 40% djece u dobi do 8 godina ima dostupan tablet u obitelji svakodnevno i bez ikakve kontrole
- 38% djece mlađe od 2 godine koristi neki pametni uređaj i to u trajanju od 1 sata i 7 minuta dnevno
- djeca u dobi od 2 –do 4 godine izložena su medijima u prosjeku 1 sat i 58 minuta, dok su djeca u dobi od 5 do 8 godina u prosjeku provode uz ekran 2 sata i 21 minutu
- 42% djece u dobi do 8 godina ima svoj tablet
- 36% djece u dobi do 5 godina ima televizor u svojoj sobi
Sada opravdano možemo pretpostaviti da su brojevi udvostručeni i da je situacija iznimno složena.
Mario: Što brojčani pokazatelji kažu za situaciju u Hrvatskoj?
Daša: Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba proveli su istraživanje 2016. i 2017. godine vezano za ovu tematiku, a rezultati su slijedeći:
- gotovo sve obitelji u svom kućanstvu posjeduju televizor, mobitel i računalo
- 85% kućanstava s predškolskom djecom ima tablet
- u svojim spavaćim sobama 27% djece ima televizor, 8% računalo, a 5% igraće konzole
- predškolci u prosjeku provode pred ekranom 2,4 sati radnim danom; 3 sata vikendom
- nakon navršene šeste godine 71% predškolske djece provodi uz ekrane dva ili više sati dnevno, a vikendom njih 82%
- djeca najviše vremena i dalje provode pred televizorom
- 40% jednogodišnjaka provodi vrijeme uz ekrane, 79% dvogodišnjaka, 97% četverogodišnjaka
- svako treće dijete barem ponekad koristi elektronički uređaj za vrijeme obroka
- 90% djece koristi elektroničke uređaje prije spavanja
Mario: Zašto roditelji dopuštaju djeci da provode vrijeme pred ekranima?
Daša: Razlozi su razni i mnogobrojni, možemo izdvojiti neke od njih:
- kako bi se djeca zabavila – gotovo 50% roditelja
- jer su korisni za učenje – više od trećine roditelja
- da im zaokupi pažnju – 56% roditelja
- jer će se tako bolje uklopiti – 7% roditelja
- ne znaju jesu li elektronski uređaji korisni ili štetni – oko 50% roditelja
- trećina roditelja smatra da su uređaji štetni
Nastavno na ovo, a na temelju spomenutog izvora istraživanja iz Hrvatske dodala bih i slijedeće:
- čak četvrtina roditelja svojim predškolcima ne postavlja pravila vezano uz korištenje elektroničkih uređaja
- svaki deseti roditelj nikad nije ili rijetko određuje djetetu što smije gledati
- 40% roditelja uvijek prisutno uz dijete dok koristi elektroničke uređaje
- samo 30% roditelja cijelo vrijeme prati sadržaje koje dijete gleda
- 11% roditelja uvijek koristi uređaj zajedno s djetetom
Preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije da za dijete u dobi manjoj od godine dana nikako nije preporučljivo da bude uz ekran bilo koje vrste. Nadalje, a slično navedenom dodaju stručnjaci da djetetu do dvije godine nije preporučljivo davati na korištenje / gledanje u neki od ekrana, a kasnije kako se dob povećava – do četvrte godine života – manje o sat vremena dnevno.
Mario: Kako ekrani utječu psihološki i fiziološki razvoj djece?
Daša: Djeca manje spavaju i imaju manje kvalitetan san – zbog utjecaja plavog svjetla manje se izlučuje melatonina – hormona koji povezan s kvalitetnim snom. Neadekvatan san negativno utječe na fizički i mentalni razvoj djeteta. Također je povezan s rizičnim ponašanjem i nižim školskim uspjehom. Kad djeca provode mnogo vremena pred ekranima, sljedeći dan su još više umorna – što dovodi do sjedilačkog načina života.
Sadržaj koji djeca gledaju prije spavanja također uvelike utječe na san: sadržaji namijenjeni odrasloj populaciji nisu prikladni za djecu, posebno ako se radi o nasilnim sadržajima. Dopisivanje negativno utječe na san budući da se djeca bude češće po noći kako bi provjeravali i odgovarali na poruke. Igranje video igrica prije spavanja negativno utječe na opuštanje – koje je potrebno da bismo utonuli u san.
Lokacija – iznimno je bitno da svi mediji i uređaji (ili barem prije večernjih sati) budu smješteni u zajedničke prostorije kako bi roditelji mogli kontrolirati koliko vremena dijete provodi na uređajima. Dakle, nije dobro da su uređaji prije spavanja u dječjoj spavaćoj sobi.
Mario: Zasigurno ostavlja značajan nepovoljan trag i na zdravstveno stanje djeteta, zar ne?
Daša: Kardiovaskularni sustav – mnogo vremena provedenog pred ekranima povećava rizik od pretilosti, povišenog kolesterola, dijabetesa i visokog krvnog tlaka zbog kombinacije pasivnog unosa hrane (jedemo i ne obraćamo pažnju niti na to što zapravo jedemo, niti koliko smo pojeli) i manjka aktivnosti. Svjetska zdravstvena organizacija nalaže da ukoliko želimo zdraviju djecu – potrebno je da više vremena provode vani, dalje od ekrana, na svježem zraku uz mnogo aktivnosti.
Teškoće s vidom – ekrani negativno utječu na zdravlje očiju. Javlja se zamor, zamućeni vid, lošija akomodacija oka (što je bitno za čitanje u školi), glavobolje i tikovi.
Depresija i suicidalno ponašanje – zabilježena je povezanost između pojave depresije i korištenja ekrana kod djece u dobi od 5 do 18 godina, a koji su koristili ekrane duže od 2h dnevno.
ADHD – zbog same prirode ekrana (brza izmjena sadržaja) i sadržajima kojima su djeca izložena dolazi do poteškoća usmjeravanja i održavanja pažnje, osobito kod djece koja su mlađa od tri godine. Niža stopa samoregulacije dovodi do toga da je djeci potrebno sve više izmjene sadržaja i aktivnosti da bi uopće izazvali reakciju. Nažalost, rezultat toga je da djeci sve postaje dosadno, teško ih je animirati, posebno aktivnostima koje su im korisne i potrebne (npr. predvještine čitanja i pisanja).
Velika izloženost ekranima stvara ovisničko ponašanje – plač, vrištanje kad se ekrani ugase, dijete se teško smiruje bez ekrana, a izrazito lako čim se upali ekran. Neke studije su čak našle promjene u frontalnom dijelu mozga. Istraživanja provedena na studentima koji su mnogo vremena provodili pred ekranima ukazuju na simptome poput manjka sposobnosti obavljanja više zadataka odjednom, lošije filtriranje informacija (određivanje koje su bitne, a koje ne), slabiju radnu memoriju (zapamćivanje zadataka koje trebamo izvršiti), neurotičnost i impulzivnost, te povećano ponašanje usmjereno na traženje ugode (žele raditi samo ono što im stvara ugodu).
Budući da ovi svi simptomi i znakovi utječu na razvoj inteligencije – možemo zaključiti da vrijeme provedeno pred ekranima negativno utječe na razvoj inteligencije.
Mario: Kako ekranizam utječe na razvoj jezika i govora?
Daša: Istraživanja nam navode da djeca u dobi od 4 godine razumiju svega 20% onoga što je na televiziji; upravo zbog toga što sadržaj nije prilagođen za djecu niti za njihovo jezično znanje. Dakle, koliko je zapravo korisno da dijete provodi vrijeme pred ekranima?
Budući da rječnik koji se koristi na ekranima nije u skladu s rječnikom koji mi koristimo u svakodnevnim aktivnostima djeca pokazuju smanjeni vokabular i manjak znanja o brojevima. Nažalost, sve je više djece koja ne znaju imenovati pribor za jelo, odjeću ili izbrojati koliko čega ima.
Priprema za školu: kako bi dijete bilo spremno za školu, potrebno je da ima dobru pažnju, da su razvijene vještine fonološke svjesnosti (znanje o tome da se rečenice i riječi mogu „rastaviti” na dijelove) i dobra grafo-motorika. Sve više djece jednostavno nije spremno za zahtjeve koje škola stavlja pred njih. Ova znanja i vještine se ne usvajaju samo za stolom i s papirom i olovkom – nego u kvalitetnom vremenu provedenom s roditeljem.
Treba istaknuti i pozitivne strane:
Istraživanja pokazuju da neki edukativni sadržaji (npr. Dora istražuje) potiču jezični razvoj (imenovanje objekata, likovi se obraćaju direktno djeci i zahtijevaju odgovor) – ali samo u slučaju kad se gleda skupa s roditeljem.
Kada djeca previše vremena provode za ekranom uočavaju se sasvim jasne posljedice u vidu pojačanog umora djece, teško ih je animirati nečim što ne uključuje ekrane, teško održavaju pažnju i koncentraciju, sve im je dosadno i sl. Na žalost – sve ovo sada nabrojano uočavamo kod mnoge djece u našem okruženju.
Mario: Pokušajmo sada dati određene preporuke roditeljima kada su u pitanju djeca, ekrani i vrijeme provedeno uz ekrane.
Daša:Gledanje televizije i/ili mobitela, tableta, laptopa treba biti zajednička aktivnost: nije opravdanje da se djeca ne mogu zabaviti bez ekrana. Svi smo mi odrasli bez ekrana, zabavili smo se sami. Danas igračke nisu zanimljive, djeci nikad nije dosadno jer roditelji uskaču s raznim rješenjima da se malac zabavi i mnogi svesrdno nude ekrane „za mir u kući“. Kako bi se razvijala pažnja, mašta i istraživački duh djeci treba biti i dosadno.
- Uklonite svu tehnologiju iz spavaćih soba: djeca ne mogu sama sebe odgajati, moraju biti uvedena pravila korištenja ekrana (vrijeme provedeno pred ekranima i lokacija).
- Igrajte društvene igre: društvene igre razvijaju toliko prijeko potrebnih vještina koje su potrebne za život, nemojte ih izbjegavati.
- Ugasite televiziju ako ju nitko zapravo ne gleda.
- Razmislite o vrsti sadržaja koji se nudi djeci.
- Smanjite izloženost ekranima, a djeci do 2 godine u potpunosti ukinite.
- Svi ekrani bi trebali biti smješteni u zajedničke prostorije (dnevna soba).
- Tijekom jela nije preporučljivo korištenje ekrana – potrebno je da i mi i djeca obratimo pažnju na jelo: okuse, teksture, količinu. Događa se da djeca danas ne znaju što je za ručak, ne znaju kako se zovu jela koja konzumiramo ovisno o dobu dana (doručak, ručak, večera), koje namirnice i slično. Potrebno je da dijete ima razvijenu svijest obroka, a ne da mu se hrana naprosto gura u usta.
- Uvedite ograničenje: koristite brojač (npr. 20 minuta ekrana i kad brojač zazvoni, dijete treba samo odložiti tablet ili mobitel) – tako će dijete imati osjećaj o vremenu, tako potpomažete razvoj samokontrole.
- Pokušajte izbjeći sadržaje tipa YouTube-a, na kojima se uvijek sa strane nude novi sadržaji i jednostavno odvlače na daljnje gledanje.
- Budite dobar uzor: manje vremena vi roditelji provodite pred ekranima. U tome vam mogu pomoći razne aplikacije koje nam govore koliko puta smo otključali mobitel, koliko sati smo proveli na mobitelu i slično. Svojim ponašanjem najbolji smo primjer djeci.
- Uključite se u knjižnicu! Knjižnice su danas bogate literaturom primjerenom djeci i njihovim potrebama.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
