Izbornik
policija17072020b

Na području županije lani počinjeno 2408 kaznenih djela, više nego godinu prije

SISAK – Luka Pešut, načelnik Policijske uprave sisačko-moslavačke, na Županijskoj skupštini je podnio Izvješće o stanju sigurnosti i rezultatima rada Policijske uprave u 2023.godini. Na samom početku je kazao kako je stanje sigurnosti javnog reda i mira te općenito sigurnosti na zavidnoj razini.

„Po pitanju kriminaliteta u 2023.godini prijavljeno je ukupno 2408 kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti, što je za 10,1 posto više nego godinu dana ranije. Koeficijent razriješenosti kaznenih djela iznosi visokih 79,5 posto. To je 1,3 posto manje nego godinu dana ranije kada je on bio 80,9 posto. S koeficijentom razriješenosti smo iznad našeg 10-godišnjeg prosjeka koji iznosi 75,9 posto. Isto tako, s koeficijentom razriješenosti značajno smo iznad koeficijenta na državnoj razini za Republiku Hrvatsku koji iznosi 71,6“, kazao je Pešut.

Tijekom 2023.godine prijavljeno je ukupno 1168 počinitelja kaznenih djela, što je 12,7 posto više nego godinu prije. Materijalna šteta prouzročena kaznenim djelima u 2023.godini procijenjena je na 6,2 milijuna eura. Najviše je zastupljen opći kriminalitet kojeg je 10,4 posto više nego 2022.godine.

„Bilježimo dva ubojstva, od kojih je jedno teško, oba su razriješena. 13 pokušaja ubojstava, ili 116,7 posto više nego 2022.godine. Samo u jednom događaju na području PP Sisak, u Kanaku, sjećate se nemilog događaja, počinjeno je jedno ubojstvo i 10 pokušaja ubojstava. Šest razbojništava, odnosno 20 posto više nego u 2022.godini, jedno još nije razriješeno, ali vjerujemo da ćemo isto razriješiti. Teške krađe su u porastu za 34,1 posto, ali je u odnosu na 2022.godinu povećana razriješenost teških krađa za 15,2 posto i ona iznosi 42,4“, dodao je Pešut.

Policija je lani razriješila gotovo 73 posto kaznenih djela općeg kriminaliteta, a u strukturi općeg kriminaliteta, najbrojnija su kaznena djela protiv imovine. Počinjeno je 776 takvih kaznenih djela, a najzastupljenije su krađe i teške krađe. Zabilježeno je 311 teških krađa te 319 krađa. U strukturi općeg kriminaliteta zabilježeno je i 531 kazneno djelo na štetu djece i obitelji, što  je za 7,3 posto više nego godinu prije. Djeca su počinila 121 kazneno djelo.

U 2023.godini evidentirano je i 87 kaznenih djela iz područja kibernetičke sigurnosti što je za 25 posto manje nego 2022.godine. Najviše je računalnih prijevara.

„Po pitanju kriminaliteta droga bilježimo 132 kaznena djela ili 11,9 posto više nego u 2022.godini, 275 zapljena droga što je 6,8 posto manje, ali tu bilježimo zapljenu 58 kilograma marihuane.   Organizirani kriminalitet, 297 kaznenih djela ili 91,6 posto više nego 2022.godine. Naravno, kako je migrantski pritisak, ovdje bilježimo 60 posto novih djela, odnosno članka 326.to to je protuzaknito ulaženje i po njihovom broju smo treći u Hrvatskoj. 13,8 posto ovih djela odnosi se na članak 331., to je oružje i po ovom broju dijelimo prvo mjesto u Hrvatskoj s Primorsko-goranskom županijom“, dodaje Pešut.

Zabilježeno je i 111 kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, što je za 35,1 posto manje nego godinu prije. Za navedena kaznena djela prijavljen je 41 počinitelj dok je u kaznenim djelima gospodarskog kriminaliteta utvrđena materijalna šteta od gotovo 1,3 milijuna eura. Policija je zabilježila 26 djela korupcije.

„Ratni zločin. Novoprijavljenih djela nije bilo, ali su razriješena tri kaznena djela ranijeg razdoblja. U 2022.godini prijavljeno je i razriješeno tri kaznena djela i razriješeno je još 16 djela iz ranijih razdoblja. Na području ove Policijske uprave, još se traga za 530 osoba, 346 je nestalo tijekom okupacije i 184 nestalo je za vrijeme i nakon Vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja“, ističe Pešut.

U 2023.godini počinjena su 342 prekršaja protiv javnog reda i mira. To je najmanji broj ovakvih prekršaja u zadnjih 20 godina. Zbog narušavanja javnog reda i mira prijavljeno je 514 počinitelja, a u strukturi počinitelja ovakvih prekršaja, evidentirana su 62 povratnika i 30 maloljetnika. Najčešći ovakav prekršaj bila je tuča. Izvješće je u konačnici podržano od strane županijskih vijećnika.

Naslovna fotografija : Arhiva

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X