SISAK – U sisačkom hotelu Panonija ovog ponedjeljka održana je početna konferencija projekta „Živim(o) s Alzheimerom“ koji u partnerstvu sa Sisačko-moslavačkom županijom provodi Dom za starije i nemoćne osobe Sisak.
Projekt koji traje 18 mjeseci (od 23.7.2020. do 23.1.2022.), bavit će se jačanjem socijalne uključenosti za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti, članova njihovih obitelji kao i stručnjaka koji rade u tom području.
Kroz projekt, u Domu za starije i nemoćne osobe Sisak bit će osnovan Odjel za Alzheimerovu bolest i ostale demencije, čime će Sisačko-moslavačka županija postati druga županija u Hrvatskoj s takvom vrstom socijalne usluge. Nizom ciljanih edukacija nastojat će se doprinijeti osnaživanju ciljanih skupina te podizanju svijesti šire javnosti o životu s oboljelima od Alzheimera.
„Prije dvije godine i tri mjeseca mi smo se javili na natječaj projekta „Širenje mreže socijalnih usluga“ putem Europskog socijalnog fonda, želeći osnovati Odjel za osobe oboljele od demencije, odnosno Alzheimera, a razlog je vrlo jednostavan: Sisačko-moslavačka županija je četvrta po broju oboljelih od demencije u Republici Hrvatskoj, što samo govori da su potrebe za skrbi o tim osobama uistinu velike. Međutim, standardi za opremanje odjela za osobe oboljele od demencije su visoki. Oni su na svjetskoj razini i da bismo to uspjeli zadovoljiti, morali smo se javiti za sredstva. Evo, sredstva smo dobili i danas je zaista jedan sretan dan za naš Dom, za naše zaposlenike, vjerujem i za obitelji korisnika koji će biti smješteni u Domu, ali i za cijelu našu zajednicu“, rekla je ravnateljica Doma za starije i nemoćne Sisak, Ružica Čakširan na današnjoj uvodnoj konferenciji.
Projekt je vrijedan 1.494.709,96 kuna i u stopostotnom iznosu financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda.
„Gotovo milijun i pol kuna bespovratnih sredstava koje smo mi dobili od Europske unije bit će dostatno za uređenje odjela, odnosno jednog dijela u našem Domu, gdje će biti smješteno 14 korisnika. Ovog trenutka u tijeku su građevinski radovi. Uređujemo 5 dvokrevetnih soba i 4 jednokrevetne sobe. Nastojat ćemo, zahvaljujući edukacijama, prvenstveno stručnjaka Neuropsihijatrijske bolnice Popovača, osnažiti i povećati kapacitete i kompetencije naših zaposlenika, svih onih koji će izravno raditi i skrbiti o osobama oboljelim od demencije. Danas smo već imali prvu edukaciju za zaposlenike, a kako projekt traje do 23. siječnja 2022. godine, svaki mjesec ćemo imati edukacije za zaposlenike, odnosno za obitelji korisnika“, rekla je Čakširan.
Objasnila je zašto je ovaj projekt važan: „Važan je zbog uključivosti i jedne posebne skrbi o osobama koje boluju od demencije. Važan je i zato što dižemo stručne kapacitete naših zaposlenika. Važan je i za našu zajednicu koja mora biti posebno senzibilizirana i dobiti dodatne informacije o oboljelima od Alzheimera i ostalih demencija i razumjeti o čemu se radi. Razumjeti stoga što je vrlo važno što prije uočiti prve simptome demencije i Alzheimera. Moram reći da je ta bolest neurodegenerativna, progresivna i neizlječiva. To je ono što svakako žalosti, međutim kada se to dogodi, onda treba učiniti sve da se tim bolesnicima pruži najbolja moguća skrb i to ćemo mi učiniti.“
Partner Domu za starije i nemoćne Sisak u ovom projektu je Sisačko-moslavačka županija, a Čakširan napominje da će u njemu surađivati s još tri županije: Karlovačkom, Bjelovarsko – bilogorskom i Osječko- baranjskom.
„To su županije koje imaju slične probleme kao i mi. Zapravo, gotovo sve županije imaju problem skrbi o osobama oboljelim od Alzheimera i ostalih demencija, a nemaju prave okvire, prave uvjete i nemaju, da tako kažem, dovoljno stručnog znanja koje je stalno potrebno nadopunjavati da bi se o oboljelima brinulo. Nadam se da ćemo mi vrlo brzo početi smještati prve korisnike u naše prostore koji će biti zaista prekrasno opremljeni, po svim uzusima struke i visokog standarda“, kazala je ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Sisak.
U ime Sisačko-moslavačke županije kao partnera u ovom projektu, obratio se župan Ivo Žinić koji je početnoj konferenciji nazočio zajedno s predsjednicom Županijske skupštine, Ivankom Roksandić.
„Izuzetno sam sretan da zajednički, kao partneri u ovom projektu, možemo unaprijediti brigu o našim starijim osobama. Od 172.500 stanovnika, koliko ih je u ovoj županiji bilo prema popisu stanovništva iz 2011. godine, mi imamo 35.000 stanovnika starijih od 65 godina. To je jedna velika populacija, čak i ako bismo gledali da ovog trena u županiji vjerojatno nema 172.500, nego vjerojatno desetak tisuća stanovnika manje. Dakle, možemo reći da je gotovo jedna trećina našeg stanovništva starije životne dobi. Među tih 35 tisuća stanovnika starije životne dobi, puno je, upravo iznenađujuće puno osoba koje boluju od Alzheimera i ostalih oblika demencije. Ova bolest koja je neizlječiva, nikoga ne može ostaviti ravnodušnim i ne možemo prepustiti da obitelji same vode brigu u oboljelima. Kroz ovakve projekte nastojimo provesti kvalitetniju skrb, ali i obučiti osoblje našeg Doma i sve ostale koji će onda itekako znati kvalitetnije voditi brigu o oboljelima. Vjerujem da će i edukacije i sve ono što će kroz ovaj projekt biti provedeno, biti jedan doprinos kvalitetnijoj skrbi o oboljelima od demencije“, kazao je župan.
Istaknuo je još jednu vrijednost ovog projekta: „Vrijedan doprinos ovog projekta je i opremanje prostora našeg Doma za starije i nemoćne u Sisku, gdje ćemo imati 5 dvokrevetnih i 4 jednokrevetne sobe za stalni smještaj 14 korisnika oboljelih od demencije i Alzheimera. Velika je to stvar i vjerujem da na tome nećemo stati, jer planiramo proširiti ovakve mogućnosti i u ostalim našim ustanovama, u domovima u Petrinji i Glini. Osim toga, mi smo prije mjesec dana također otvorili jedan mali Odjel – Dnevnu bolnicu Neuropsihijatrijske bolnice Popovača u Ravniku, gdje imamo jedan tim i gdje dolaze obitelji i osobe oboljele do Alzheimera i drugih oblika demencije. Dosta sredstava ulažemo upravo u brigu o starijima, pa evo, vjerujem da ćemo uskoro krenuti i s gradnjom novog doma za starije i nemoćne u Kutini“.
Provedbu ovog projekta pozdravljaju i članovi obitelji oboljelih od Alzheimera i drugih oblika demencije, jer upravo su obitelji prve od kojih kreće briga o oboljeloj osobi. Kako članovi obitelji često nemaju prethodnih iskustava s takvom bolešću koja zahtijeva konstantnu skrb o oboljelom, bez adekvatne podrške sustava i sami često „sagorijevaju“ u brizi za oboljelog. Zna to iz vlastitog iskustva i gospođa Zlata iz Siska čijem je suprugu Alzheimerova bolest dijagnosticirana prije pet godina.
„Mom suprugu je Alzheimer dijagnosticiran 2015. godine, sasvim slučajno. Događale su se neke situacije da je počeo zaboravljati neke stvari, npr. u vožnji. Od 2015. godine uzima lijekove koji su na neki način usporili tijek bolesti. Sve je bilo dobro do prije otprilike nekih sedam, osam mjeseci kad je bolest naglo „krenula prema dolje“. Sad je sto posto ovisan o meni i 24 sata brinem o njemu. Inače, suprug je vrlo tih, miran, nema nikakvih posebnih „ispada“, ali stalno je sa mnom, za ruku ga vodim, više ne šećemo, naprosto je teško. Čovjek koji je bio novinar, kojem je pisanje bilo život, zaboravio je pisati. Sretna sam da postoji ovakav Dom koji će skrbiti o njima, jer mislim da obitelj to strašno „troši“ i „sagorijeva“, kaže gospođa Zlata.
Senzibiliziranje javnosti o problemima života s Alzeheimerom, što je i jedan od ciljeva ovog projekta, itekako je potrebno, jer kako kaže gospođa Zlata: „Ljudi jednostavno ne znaju kako bi se pri susretu s oboljelim ponašali i što bi mu rekli“.
