Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je sa suradnicima, državnim tajnikom Stipom Mamićem i ravnateljem Uprave za znanost i tehnologije Hrvojem Meštrićem, na Metalurškom fakultetu u Sisku, predstavio dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026 koji se odnosi na obrazovanje, znanost i istraživanje.
Ukupni program vrijedan je više od 48 milijardi kuna, od kojeg iznosa je 15 posto namijenjeno za promjene i zahvate u području obrazovanja i znanosti. Što izraženo u brojkama znači da nam u sljedećem razdoblju ostaje za raspodjelu i ulaganje u obrazovanje i znanost 7,5 milijardi kuna, od čega je 5,1 milijardi kuna namijenjeno dijelu koji će biti uložen u reformu od vrtićkog pa sve do visokog obrazovanja dok će 2,4 milijarde kuna biti uloženo u različite programe potpore znanstveno-istraživačkoj i razvojnoj djelatnosti.
Ministar je istaknuo kako je resor obrazovanja i znanosti dobio priliku provesti ozbiljne strukturne reforme u obrazovnom sustavu, ali i u području istraživanja, razvoja i inovacija.
U predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju cilj nam je da cijela Hrvatska prijeđe na jednosmjenski rad, kazao je Fuchs te dodao:
Po realiziranju svih aktivnosti do drugog kvartala 2026. godine obuhvat djece koja su u predškolskom odgoju u dobi od tri godine do polaska u školu biti dignut sa 76 na 90 posto. Također, obuhvat učenika koji pohađaju školu u jednoj smjeni povećat će se s 40 na 70 posto, rekao je Fuchs, dodavši da će ostalih 30 biti realizirano iz nekih drugih izvora. Cilj nam je da cijela Hrvatska prijeđe na jednosmjenski rad i na cjelodnevnu nastavu kako bi se aktivno boravljenje djece u nastavi i školama značajno povećalo.
U osnovne škole uvest će se novi model – model cjelodnevne nastave, koji podrazumijeva povećanje satnice i to primarno u nižim razredima osnovne škole, ali razmatra se i povećanje satnice pojedinih predmeta za učenike od 5. do 8. razreda – kazao je državni tajnik pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja Stipe Mamić te pojasnio:
Program cjelodnevne dovest će do velikih promjena, osnažit će mogućnosti kako bi djeca postizala bolje rezultate. Ovo je jedna velika reforma. Što to znači za djecu, za roditelje u kontekstu cjelodnevne nastave? To podrazumijeva da će djeca u školi boraviti do 15 sati, da će imati pauzu za ručak od sat vremena, da će im se morati osigurati taj obrok i to kvalitetan obrok, također zbog alarmantnog broja pretile djece uz to će se povećati tjelesne aktivnosti i uvođenje dodatnih aktivnosti iza 15 sati koje će se odnositi na umjetnost, na sport, na neke druge aktivnosti koje su vezane uz kurikulum.
Reforme će obuhvatiti i srednjoškolsko obrazovanje gdje će biti stimuliran obuhvat učenika u gimnazijskim programima. Europski prosjek je 52,5 posto što nije moguće dostići u kratkom periodu no cilj nam je do 2026. godine sa dosadašnjih 30, taj obuhvat povećati na 40 posto. – rečeno je na predstavljanju.
S jedne strane želimo motivirati učenike da upisuju gimnazijske programe, s druge strane želimo sustav strukovnog obrazovanja učiniti efikasnijim jer imamo mnogo programa koje djeca ne žele upisivati.
Reforme neće zaobići ni visoko obrazovanje. U tom segmentu plan je raditi na povećanju digitalne zrelosti visokoškolskih ustanova kako bi im se omogućilo da jednog dana imaju online nastavu u realnom vremenu u kojoj bi studenti mogli interaktivno sudjelovati. Prva faza odnosi se na podizanje infrastrukture i povećanje kapaciteta ustanova za ovakav tip nastave. Druga faza planira se realizirati u sljedećem financijskom razdoblju, a njoj je cilj na najvećim sveučilištima upogoniti studije u kojima bi se proizvodili digitalni sadržaji, a koji bi poslužili i u slučaju potrebe izvođenja online nastave kao što je to slučaj sada u doba pandemije koronavirusa.
Nacionalnim planom predviđeno je i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u Republici Hrvatskoj kao i povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj. Kroz sustav novih programskih sporazuma želimo visokoškolskim ustanovama omogućiti ulaganja u istraživačke projekte koji su povezani s gospodarstvom, privući i zadržati mlade znanstvenike, povećati broj patenata i samim tim omogućiti jačanje ukupnog gospodarstva. – zaključno je kazao ravnatelj Uprave za znanost i tehnologije Hrvoje Meštrić.
