Izbornik
naslovna

Sjećanje na 12. rujna 1991. godine i organizirani proboj hrvatskih vojnika, redarstvenika i civila iz opkoljene Hrvatske Kostajnice

HRVATSKA KOSTAJNICA – Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak je nazočio odavanju počasti kod spomen-ploče proboja, mjesta odakle je 12. rujna 1991. godine krenula povorka hrvatskih vojnika, policajaca i civila koji su odlučili preuzeti ogromni rizik i odbijajući predaju, kroz neprijateljske položaje poći na put prema Hrvatskoj Dubici i slobodi, teritoriju pod nadzorom hrvatskih snaga.

Agonija opsade Hrvatske Kostajnice počela je još krajem lipnja 1991. godine. Prema riječima sudionika rata u Hrvatskoj Kostajnici, ona je „padala“ dva puta. Prvi put krajem srpnja, 1991. godine pod nejasnim okolnostima, kada je već za dan, dva vraćena pod kontrolu hrvatske vojske.

Konačan pad dogodio se 12. rujna kada je prvo palo brdo ”Djed” na kojem je tada zarobljeno oko 60 branitelja, što iz policije, što iz Zbora narodne garde. Srpska vojska odvela ih je na cestu kod željezničkog kolodvora, potrpala u kamione i odvezla u selo Kukuruzari. Strpali su ih u društveni dom, a nakon dan-dva odveli u logor u Glinu.

Paralelno s ovim zbivanjem, u ranim večernjim satima oko 300 branitelja, stiješnjeno sa svih strana, bilo je prisiljeno prijeći u Bosansku Kostajnicu gdje su predali oružje. Bila je to mučna predaja. Zatvorili su ih u kino-dvoranu i sutradan po njih poslali autobuse koji su ih odvezli u Manjaču.

U večernjim satima, 12. rujna 1991. godine, 113 hrvatskih branitelja i civila odbilo se predati jugo-srpskom agresoru i krenulo u proboj iz opkoljenoga grada kroz velikosrpske položaje, preko naselja Rosulje i Slabinja, cestom Hrvatska Kostajnica-Hrvatska Dubica, uz rijeku Unu, bili su napadnuti od četnika i tako još nekoliko puta do Hrvatske Dubice. Najveći dio sudionika proboja ipak je, uz 7 žrtava dospio do teritorija pod hrvatskom kontrolom.

Počast kod spomen ploče odali su najprije predstavnici roditelja poginulih hrvatskih branitelja, te izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenković i potpredsjednika Vlade ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, Špiro Janović, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak, gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan, predstavnici općina, policije, braniteljskih udruga i građani Hrvatske Kostajnice.

„Svaki put kad razmišljamo o Hrvatskoj Kostajnici, prvo se sjetimo divnih, gostoljubivih ljudi, koji vole druge ljude, sjetimo se predivne Une, Djeda, Čukura, Lederera, hrvatskih braniteljica i branitelja,“ rekao je u Hrvatskoj Kostajnici župan Celjak i upitao se tko je i zašto želio i mogao nanijeti zlo tim ljudima, razarati njihove domove, uništavati ljude i sudbine: „ Odgovor je uvijek isti: Zli ljudi!“

Župan Celjak je u svom obraćanju, sjećajući se hrabrosti sudionika proboja, posebno istaknuo povijesnu ulogu hrvatskih branitelja: „Činjenica je da su hrvatski branitelji najveći junaci u hrvatskoj povijesti. Oni su u Domovinskom ratu ostvarili višestoljetni san Hrvatica i Hrvata o slobodi, o neovisnosti i demokraciji!“

Župan je naglasio i našu obvezu da tu činjenicu osvijestimo danas, dok imamo čast živjeti s hrvatskim braniteljima, dok im se možemo pokloniti i zahvaliti, dok su živi među nama, a ne da to shvate naši potomci za 200 godina.

„Danas u miru potrebno je imati nove heroje, heroje modernog doba. Ti su heroji naši učenici i profesori, znanstvenici, športaši. U Hrvatskoj Kostajnici također imamo heroinu, Anamariju Govorčinović, koja je svjetski poznata športašica. O tome danas trebamo govoriti,“ rekao je Celjak i zaključio da se uvijek trebamo sjećati onih kojima smo najzahvalniji za Domovinu: „To su hrvatski branitelji koji su izgubili živote na putu ostvarenja naše slobode.“

Zajedno s domaćinima i izaslanikom predsjednika Vlade, župan Celjak je u Hrvatskoj Kostajnici u ovoj prigodi obišao i novouređeno spomen-obilježje podignuto u znak sjećanja na časnika 57. brigade HV „Marijan Celjak“, Marijanu Šokčeviću-Šokcu, koji je nakon smrtnog ranjavanja prilikom izvlačenja ranjenih suboraca u Hrvatskoj Kostajnici, od zadobivenih rana preminuo u Sisku, 28. rujna 1995. godine.

  • DSC_0222
  • DSC_0220
  • DSC_0212
  • DSC_0210
  • DSC_0197
  • DSC_0184
  • DSC_0183
  • DSC_0176
  • DSC_0173

 

Matea Kezić

Matea Kezić

Višegodišnje iskustvo u radu u medijima kao voditeljica i novinarka odlučila je pokazati u našem okruženju Petrinjskog radija i Portala53. Budit će vas rano ujutro ili vam poslijepodnevne sate učiniti opuštenijima, nasmijavati vas ili vam uljepšati dan svojim osmijehom, naravno, i davati vam uvijek i na vrijeme sve potrebne informacije.

NAJNOVIJE VIJESTI

X