PETRINJA – Turistička zajednica Grada Petrinje, unatoč trenutnoj epidemiološkoj situaciji, oživjela je tradicionalne Petrinjske legende i priče. Tim povodom snimili su nekoliko video priča koje nas vraćaju u davna vremena, kazala nam je Ivanka Držaj, direktorica Turističke zajednice Grada Petrinje.
„I Turistička zajednica Grada Petrinje prilagodila se trenutnoj ovogodišnjoj situaciji, znamo da se ne smijemo previše družiti i da se ne smijemo previše okupljati, tako da smo naše Petrinjske legende i priče, koje su od 2012.godine oživjele na petrinjskim pozornicama, i to kao glazbeno-scenski prikaz. Ove godine otišli smo korak dalje, odnosno snimili smo virtualnu šetnju kroz Petrinjske legende i priče, tako da smo ponovno oživjeli ovu priču i to kroz četiri legende, odnosno povijesne priče“, rekla nam je Držaj.
Podsjeća kako su Petrinjske legende i priče temeljene na povijesnim knjigama i petrinjskim legendama. Tako je snimljena „Legenda o Cvijeti Brestovskoj“. „Temeljena je na pripovijesti iz 16.stoljeća koju je književno uobličio Zvonimir Pužar 1905.godine, a radi se o djevojci Cvijeti koja je hrabro stala u obranu od Turaka, braneći tako svoju rodnu grudu, kako biše u toj pripovijesti, i to braneći utvrdu Brest, nedaleko ušća Petrinjčice u Kupu. To je meni osobno jedna najljepša petrinjska legenda, a možemo se i mi podičiti da imamo Ivanu Orleansku“, istaknula je Držaj.
Potom je snimljena i priča „Kolomanova Povelja“. „Potom smo se vratili u daleku prošlost, 13.stoljeće, kada je postojala srednjovjekovna, odnosno Petrinja koja je bila udaljena svojih 12 kilometara od današnje lokacije na brdu Gradina nedaleko sela Jabukovac. O toj Petrinji jedini danas dokaz je Kolomanova Povelja koju je Koloman dodijelio građanima već tada dobro naseljenog grada 1240.godine, a dvije godine kasnije istu tu Povelju potvrdio je kralj Bela IV.Inače samu tu Povelju preveo je s latinskog na hrvatski crkveni povjesničar Josip Butorac, tako da smo mi u ovoj priči oživjeli, odnosno predstavili koje su to riječi bile upućene tadašnjem stanovništvu grada Petrinje“, dodaje Držaj.
Oživljena je i „Priča o Doroteji i Martinu Frankopanu“. „Potom smo se još uvijek zadržali u toj srednjovjekovnoj Petrinji, ali u 15.stoljeću kada je sve više postojala opasnost od prodora Osmanlija, a riječ je o Doroteji i Martinu Frankopanu, koji su bili 30 godina vlasnici ove srednjovjekovne Petrinje, a napustili su je upravo do straha pred osmanlijskim prodorima i tako su otišli živjeti na Kvarner, a grad Petrinju tada su poklonili Zagrebačkom Kaptolu. Znamo i sami da je ta srednjovjekovna Petrinja nestala u vihoru tih prodora i da se nova utemeljuje tek koje stoljeće kasnije, odnosno 1592.godine kada Hasan Paša Predojević podiže utvrdu na ušću Petrinjčice u Kupu“, podsjeća Držaj.
Na samom kraju video priča je snimljena i o „Prokletniku s Peckog jezera“. „Legenda ima čak dvije priče, dva završetka, jedan je sretan, drugi baš i nije, ali riječ je o jednoj nesretnoj ljubavi između ribara i djevojke koja je živjela u bijelim dvorima i za koju je njezin otac namijenio bogatijeg supruga. No ljubav je ipak bila jača i onda se odlučila za ribara, što završava na dnu jezera, odnosno i ribar i sama djevojka. Međutim, priča je s naglaskom na Pecko jezero koje je doista bilo na vrhu Hrastovačke gore i to je bilo vrlo popularno izletište prije stotinjak godina, koje je neobjašnjivo presušilo, je li to zbog ovog prokletnika, ove legende, nesretne ljubavi ili klimatskih promjena, to svatko od nas može prosuditi kada pogleda jedan dio ove legende“, ističe Držaj.
Na samom kraju ističe kako su ovakvom virtualnom šetnjom željeli podsjetiti sve one koji su propustili uživo pogledati naše Petrinjske legende i priče, ali i da pozovemo u budućnosti sve ostale zainteresirane da posjete Petrinju kada Turistička zajednica organizira glazbeni-scenski prikaz.
„Naša povijest, naše legende, naše priče, one su sve dio turističke resursne osnove i upravo smo od tih naših legendi i priča složili tematske kulturne rute koje će naši gosti imati prigode doživjeti, čuti od naših turističkih voda, pripovjedača, a samim time pozvat ćemo ih i na naše gradske kulturne manifestacije“, zaključila je Držaj.
Foto:Arhiva
