SISAK – Hrvatska gospodarska komora je u Sisku, pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, održala konferenciju pod nazivom „Industrija građevnog materijala i gospodarenja otpadom u vrijeme COVID-a i obnove od potresa“.
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj je istaknula kako je građeni otpad vrijedna sirovina te je u fokusu novog Akcijskog plana za kružno gospodarstvo. „Građevinska industrija je nešto što smo mi itekako dobro odradili za vrijeme potresa. Napravili smo katalog hrvatskih proizvoda kojeg smo dopunili sa proizvodima koji se ugrađuju najviše u potresom razorenim područjima. Taj katalog ima više od 1500 novih proizvoda koji su upisani, a koriste se kod obnove. Ono što smo sada na konferenciji osvijestili to su ta naša dva resursa, domaća proizvodnja, građevinski proizvod i građevinski otpad kao sekundarna sirovina“, rekla je Čagalj.
Tomislav Trčak, član uprave tvrtke Samoborka i predstavnik Udruženja industrije nemetala i građevinskih materijala Hrvatske gospodarske komore je istaknuo kako Samoborka nema domaćeg konkurenta. „Mi smo i prije nemilih događaja u Zagrebu i na Banovini, mi smo radili na unapređenju svojeg proizvodnog asortimana, pogotovo zadnjih godinu dana. Uspjeli smo se praktički sa svojim asortimanom približiti europskim konkurentima, sa svim certifikatima europskim. Ono što će započeti što prije, neće nama biti problem, nego izazov koji ćemo po meni, savladati. S optimizmom gledam na neku budućnost“, rekao je Trčak.
Željko Teufel, član uprave CE_ZA_R Centar za reciklažu i predsjednik Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu Hrvatske gospodarske komore govorio je o potencijalu građevinskog otpada i njegovom potencijalu. „Građevinski otpad u ukupnoj količini otpada je zastupljen sa više od 50 posto kada govorimo o masovnom udjelu. Strahovito je bitno danas kada govorimo svi o kružnoj ekonomiji, iskoristiti taj potencijal, ali moramo paziti na ekonomske aspekte iskorištavanja toga. Da bi u Hrvatskoj povećali količine recikliranog građevinskog otpada, potrebno je još dograditi sam sustav izgradnjom reciklažnog dvorišta i centara za uporabu građevinskog otpada. Samo tržište će nam kroz godine kao manjak resursa nametnuti da se građevinski otpad koristi svaki dan sve više kao značajan resurs u gradnji. Bitna je ta poveznica između sakupljanja i oporabe građevinskog otpada i građevinske industrije. Trenutno postoje nekakvi administrativni problemi za koje se nadam da će HGK i druga udruženja koja govore o gospodarenju otpadom to uspjeti premostiti i olakšati iskorištavanje građevinskog otpada kao danas-sutra korisne sirovine u građevinskoj industriji“, rekao je Teufel.
Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj je istaknuo kako je cilj što više hrvatskih proizvoda koristiti prilikom obnove. „Mislimo da je za tu industriju definitivno dobra perspektiva i naš konačni cilj je zašto radimo ovo, je da u proces obnove ugradimo što više hrvatskih proizvoda, to je ključna poruka, idemo obnoviti Hrvatsku, ali ugradimo hrvatske proizvode. Također, dio današnje konferencije se odnosi na gospodarenje građevinskim otpadom. Njega je i do sada bilo jako puno, no nažalost nismo ga baš puno pretvorili u korisni materijal. Ali sa svim ovim stvarima koji nam dolaze iz Nacionalnog plana oporavka i višegodišnjeg financijskog okvira smo sigurni da ćemo i na tom segmentu gospodarenja građevinskim otpadom, jako puno građevinskog otpada ponovno reciklirati i vratiti u njegovu osnovnu uporabu“, rekao je Radoš.
Zamjenik sisačko-moslavačkog župana Mihael Jurić je kazao kako pozdravljaju jednu ovakvu inicijativu i stručnu raspravu kako bi se što bolje išlo u obnovu naše županije nakon potresa. „Građevinski otpad, pod navodnicima otpad, ne bi trebao biti otpad na ovom našem području posebno iz razloga što u samom fokusu našeg rada u županijskoj upravi je obnova našeg potresom pogođenog područja. Kako i sam dolazim iz Petrinje znam koliko je naših kuća oštećeno koje se moraju srušiti, a moraju se srušiti da bi se izgradile nove. Tu imamo veliku količinu građevinskog otpada. Vidjeli smo da postoje inicijative i dosta dobro se radi u onom segmentu razgradnje tog otpada i razvrstavanja svih dijelova. Stoga građevinski otpad kao takav, kada se dobro reciklira, može poslužiti kao jedna dobra podloga u smjeru obnove našeg područja, naših cesta, putova ili nekih drugih elemenata gdje je to potrebno“, istaknuo je Jurić.
U sklopu konferencije održana su dva panela, na prvom su predstavnici vodećih građevnih tvrtki raspravljali o izazovima i prilikama pred domaćom industrijom. Zaključili su da naši proizvođači imaju potrebnu kvalitetu i da ih se stoga mora što aktivnije uključiti u obnovu. Na drugom panelu je glavna tema razgovora bila gospodarenje građevnim otpadom na resursno učinkovit način, a tu će, poručeno je, ključno biti uspostavljanje kvalitetnog sustava reciklaže.
