Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
Inkluzivna farma - Zeleno zlato 06062022 (10)

I to je život o aktivnoj društvenoj zajednici

Što jednu zajednicu čini aktivnom – razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a pokušat ćemo čuti kako neke situacije značajne za društvenu dobrobit svi zajedno možemo unaprijediti.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 17.lipnja 2022.godine

TEMA : Aktivna društvena zajednica

 

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. Što jednu zajednicu čini aktivnom – razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a pokušat ćemo čuti kako neke situacije značajne za društvenu dobrobit svi zajedno možemo unaprijediti. 

Mario: U svakodnevnom životu često čujemo pojam socijalna isključenost – o čemu se tu zapravo radi? 

Daša: Socijalna je isključenost proces kojim su određeni pojedinci ili cijele zajednice gurnuti na rub društva i onemogućeno im je puno sudjelovanje – primjerice uslijed njihovog siromaštva, nedostatka temeljnih sposobnosti i prilika za učenje ili kao rezultat diskriminacije. Na ovaj se način udaljavaju od prilika za rad, mogućnosti za ostvarenje prihoda i obrazovanje, kao i od mreže društvenih aktivnosti i aktivnosti u zajednici. Nemaju pristupa tijelima moći i procesima odlučivanja, te se zbog toga često osjećaju bespomoćni i nesposobni preuzeti kontrolu nad svojim odlukama koje utječu na njihov svakodnevni život.

Prema UNDP-ovom nacionalnom Izvješću o društvenom razvoju, gotovo petina hrvatskih građana doživljava sebe socijalno isključenim ili u riziku od socijalnog isključivanja. Među onima kojima prijeti najveći rizik od socijalnog isključivanja su osobe s tjelesnim invaliditetom i intelektualnim teškoćama, povratnici, pripadnici raznih manjine, dugotrajno nezaposlene osobe, mladi, samohrani roditelji, beskućnici, starije osobe i zatvorenici.

Svima nabrojanima, s obzirom na uvjete u kojima živimo možemo dodati i stradalnike potresa koji su u iščekivanju nekih boljih životnih vremena.

Socijalna isključenost ili marginalizacija, kako se ovaj fenomen još naziva, povezana je sa pripadnošću socijalnoj klasi, manjinskim grupama, dobnim skupinama i invaliditetom. Posljedice socijalne isključenosti ogledaju se u tome da su pogođeni pojedinci i zajednice spriječeni da u potpunosti sudjeluju u ekonomskom, socijalnom i političkom životu zajednice u kojoj žive i da uživaju blagodati koje su dostupne ostalim članovima. Najvidljiviji rezultat isključenosti je materijalno siromaštvo, ali i uskraćenost dostojanstvenih uvjeta stanovanja, zdravstvene zaštite, mogućnosti obrazovanja, zapošljavanja i ostvarivanja vlastitih potencijala. Posljedice su i emocionalna trauma i kronični stres, narušavanje fizičkog zdravlja koji mogu dovesti do katastrofalnih i dugotrajnih posljedica po život i mentalno zdravlje

Mario: Pokušajmo sada pojasniti pojam socijalno uključivanje.

Daša: Socijalno uključivanje je proces koji osobama izloženima riziku od siromaštva i socijalne isključenosti pruža mogućnost za stjecanje prilika i resursa nužnih za puno sudjelovanje u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu, kao i za uživanje u životnom standardu i dobrobiti koji se smatraju normalom u društvu u kojemu žive. Proces osigurava njihovo značajnije sudjelovanje u procesu odlučivanja, što utječe na njihov život i pristup temeljnim pravima.

Aktivnosti raznih subjekata u društvu koji djeluju u smjeru socijalnog uključivanja temelje se na vrijednosnom uvjerenju da su svi članovi društva, neovisno o njihovoj pripadnosti klasi, naciji, rodu, te vjeroispovijesti, seksualnoj orijentaciji, materijalnom i obrazovnom statusu ili invaliditetu – ravnopravni su u pristupu društvenim resursima i mogućnostima za ostvarenje najveće moguće vlastite dobrobiti, zdravlja i ostvarenja individualnih potencijala, te dobrobiti i zdravlja svoje obitelji. Ti resursi i mehanizmi ostvarenja pune participacije i dobrobiti svih članova društva nužno predstavljaju javno dobro i ničim ne smiju biti ograničeni.

Ljudi koji su se spremni aktivirati za dobrobit zajednice vjeruju i na tom uvjerenju temelje svoje aktivnosti u socijalnom uključivanju, da smo svi kao članovi društva odgovorni i obvezni olakšati i podržavati pristup društvenim, ekonomskim, zdravstvenim, obrazovnim i kulturnim resursima pojedincima i grupama koji imaju ograničenja, teškoće ili nedostatne kapacitete da te resurse samostalno koriste.

Mario: Podijelite s nama neki od primjera aktivnosti koje potiču socijalnu uključenost. 

Daša:  Kao zanimljiv primjer izdvajam socijalne usluge za mlade. One uključuju primjerice:

  • Organiziranje kreativnog i vođenog slobodnog vremena za mlade
  • Razne oblike savjetovanja i podrške
  • Vođenje i mentoriranje – npr. podrška u izboru budućeg školovanja i zanimanja
  • Podrška u procesu obrazovanja – učenje stranih jezika, učenje informatičkih vještina i sl.
  • Aktivnosti na ulicama i trgovima – likovne radionice, čitanje poezije, gluma, sviranje raznih instrumenata … Može i sve zajedno objedinjeno …

Kao primjer dobre prakse za ovaj oblik rada u lokalnoj zajednici svakako treba izdvojiti Pučko otvoreno učilište Petrinja – ravnateljicu i sve djelatnike koji inovativnim pristupom nastoje oživjeti i osnažiti ovu zajednicu.

Mario: Može li sada neki od primjera aktivnosti koje potiču socijalnu uključenost osoba starije životne dobi. 

Daša:  Socijalne usluge za starije osobe uključuju:

  • Pomoć i skrb za starije, bolesne i nemoćne osobe
  • Njegu u kući – mnogim starijim osobama su iznimno prihvatljivi oni programi koji su besplatni, dok one koje treba platiti mogu si priuštiti samo oni s nešto bolji financijskim mogućnostima
  • Pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (pomoć u pripremi hrane, nabavi lijekova, pri obavljanju kućanskih poslova, organizacija prijevoza i sl.) – primjer za ovaj oblik skrbi je Program Zaželi koji bi treba postati konstanta u provedbi
  • Centri u zajednici za starije osobe – organiziranje kreativnih i zabavnih aktivnosti
  • Volonteraka pomoć starijom osobama
  • Smještaj u stambenim jedinicama – kod nas nedovoljno razvijeno, ali u razvijenim zemljama svijeta i Europe ovo je model koji je odlično prihvaćen od starijih osoba jer je slično životu u primarnom okruženju

Mario: Može li sada neki od primjera aktivnosti koje potiču socijalnu uključenost djece.

Daša:  Socijalne usluge za djecu uključuju:

  • Usluge odgoja u ranoj dobi
  • Usluge pružanja podrške jedno-roditeljskim obiteljima
  • Usluge pružanja podrške djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi
  • Usluge pružanja podrške djeci i pružateljima izvaninstitucionalne skrbi – npr. u udomiteljskim obiteljima
  • Usluge rane intervencije – još puno trebamo raditi na ovom području
  • Usluge podrške u obrazovanju – npr. asistenti za učenike OSI. I ovaj oblik usluge treba postati konstanta, a ne da se svake godine rješava stihijski

Mario: Zemlja smo koja je primila mnoge osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom. Što možemo pružiti tim ljudima? 

Daša: Tu u biti govorimo o socijalnim uslugama za deprivirane skupine odnosno zajednice. Neke od njih su npr.:

  • Usluge učenja prioritetno hrvatskog jezika, ali može se učiti i druge strane jezike
  • Stjecanje vještina za integraciju
  • Rješavanje stambenih potreba
  • Zagovaranje prava i pristupa informacijama
  • Dostupnost zdravstvene i socijalne skrbi
  • Osigurati sudjelovanje u obrazovanju
  • Osigurati sudjelovanje u rekreativnim, sportskim i zabavnim aktivnostima
  • Ostale aktivnosti u skladu s potrebama ljudi s kojima radimo

Mario: Često zaboravljene grupe ljudi, koje mi u našoj današnjoj emisiji nismo zaboravili su osobe s invaliditetom, osobe s kroničnim bolestima i osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja. Kako njima može zajednica pomoći da nisu isključeni i nevidljivi. 

Daša:  Da, opisane grupe ljude često su na margini društva i upravo mnogima nevidljivi. Tu je iznimno važno pratiti individualne potrebe, a ne osobu manje ili više prisilno uključivati u ono što je dostupno, pa tako prividno rješavati situacije. Ovaj tip socijalnih usluga može uključivati:

  • Pomoć u ostvarivanju pripadajućih prava u financijskom smislu
  • Pomoć u ispunjavanju obiteljskih odgovornosti
  • Pomoć pri ostvarivanju prava na rehabilitaciju i oporavak
  • Pomoć u kući i radna terapija
  • Pomoć njegovatelja
  • Pomoć pri uključivanju u dnevni centar i stambene zajednice
  • Pomoć članovima obitelji pri suočavanju s konkretnim životnim situacijama u kojima se nalaze
  • Pomoću novoj prilagodbi na razini obiteljskog i društvenog života
  • Onima koji to još mogu – omogućiti korištenje preostalih radnih i životnih kapaciteta – omogućiti rad u zaštićenim uvjetima. Idealan primjer za opisano je Inkluzivna farma u Hrastovici
  • Pomoć pri ostvarivanju zapošljavanja
  • Primjena preventivnih aktivnosti za sprječavanje nepotrebnih hospitalizacija ili hospitalizacija uvjetovanih socijalnim, a ne zdravstvenom razlozima

Mario: Što reći nakraju … 

Daša: Socijalne usluge u svojoj naravi su multidisciplinarne i mnogobrojne tako da nastoje što bolje odgovoriti na rizike kojima su ljudi izloženi.

Postupci i aktivnosti koji sačinjavaju uslugu mogu biti u vidu psihosocijalnog rada – savjetovanje, informiranje, osnaživanje, zagovaranje, zastupanje, edukacije i sl. Iznimno važnu ulogu imaju umjetničke, kreativne, kulturne i sportske aktivnosti koje uključuju volonterski rad, druženje i zbližavanje ljudi, te tako poticanje novih ideja i oblika aktivnog djelovanja zajednice.

Srdačno hvala svima u zajednici koji makar nešto od opisanog čine.

Dolazi nam ljeto i ljetna pauza od naših emisija. Svim slušateljima Petrinjskog radija i čitateljima Portala 53 – želim lijepo u drugo toplo ljeto – s što više raznih aktivnosti u zajednici u kojima mogu svi zainteresirani učestvovati.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo posljednja ovosezonska emisija I to je život. Emisija će sada na kratku ljetnu stanku, a ponovno smo zajedno od jeseni, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X