Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
kulturnaraznolikostuniverzalna

I to je život o kulturnoj raznolikosti

U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o kulturnoj raznolikosti za dijalog i razvoj.

Ova tematska radio emisija dio je medijske kampanje projekta pod nazivom SMS – svi mi skupa koji je dio dvogodišnjeg programa usmjerenog smanjenju i prevenciji socijalne isključenosti te socijalnom uključivanju i integraciji socijalno osjetljivih skupina za 2021. i 2022. godinu kojeg u provedbi medijski podržavaju i pomažu Petrinjski radio i Portal 53. 

EMISIJA : I to je život

DATUM : 20.svibnja 2022.godine

TEMA : Kulturna raznolikost

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o kulturnoj raznolikosti za dijalog i razvoj.

Mario: Kako je došlo do obilježavanja Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj? 

Daša: Godine 2001. Glavna skupština UNESCO-a usvojila je Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti čiji je cilj pomoći državama da u vlastitim sredinama, poštujući i promičući kulturnu raznolikost, stvore uvjete za dijalog kultura i civilizacija u uvjetima globalizacije. Svjetski Dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj proglašen je 2002. godine – i obilježava se  21. svibnja.

Ovom povijesnom deklaracijom države svijeta kulturnu raznolikost priznale su kao zajedničku baštinu čovječanstva. Svrha joj  je produbljivanje razumijevanja i promicanje svijesti o važnom odnosu kulture i razvoja te važnosti dijaloga između kultura. Sve kulture i civilizacije doprinose bogatstvu čovječanstva. Kulturna raznolikost je snaga razvoja temeljenog na toleranciji, međusobnom poštivanju, razumijevanju i prihvaćanju.

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi – naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja grupe, zajednice ili društva, te izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Obuhvaća svekoliki način na koji živimo, naš opći sustav vrijednosti, tradicije, umjetnosti, vjerovanja. Taj nam dan daje priliku proširiti spoznaje o vrijednosti kulturnih različitosti i potiče nas na život u duhu mira, dijaloga i otvorenosti.

Kulturna raznolikost ne može se nametnuti proglasom, nju se živi i promatra. Cilj Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj je stoga njegovanje iskustva ove raznolikosti u duhu znatiželje, upuštanja u dijalog i uzajamnog osluškivanja, kako bi se testirale praktične mogućnosti razvoja koje nudi kulturno poduzetništvo, industrije kreativnosti, kulturni turizam i očuvanje kulturne baštine. Kulturna raznolikost predstavlja polaznu točku za suživot i uključenje svih ljudi te je osnova za život u multikulturalnom svijetu; važan je čimbenik razvoja; njezino je poštivanje ujedno i poštivanje ljudskih prava. Kulturna baština je izvor naše kreativnosti.

Kulturna raznolikost odnosi se i na što bolje prihvaćanje ljudi i njihovih načina života koji su po nekim osnovama drugačiji od nas. Svi smo pozvani zalagati se za kulturu zajedništva i suživota. Kulturna raznolikost simbol je nastojanja da se poticanjem razvoja raznolikih svjetskih kultura spriječi unificirani razvoj svijeta. Ona predstavlja polaznu točku za suživot i uključenje svih ljudi, te je osnova za život u multikulturalnom svijetu. Važan je čimbenik razvoja, a njezino je poštivanje ujedno i poštivanje ljudskih prava. Na taj način utvrđujemo predanost promicanju intelektualne i moralne solidarnosti čovječanstva.

Mario: Za prigodu ove emisije zadržat ćemo se na kulturnoj raznolikosti ljudi. Živimo u vremenu kada su migracije ljudi intenzivne – što se to događa, zašto ljudi migriraju? 

Daša: Migracija predstavlja promjenu mjesta boravka pojedinca ili skupine ljudi. Mogu biti dobrovoljne ili prisilne koje uključuju i pojave poput trgovanja ljudima ili etničkog čišćenja. Migranti su osobe koje su napustile svoje domove u potrazi za novim mogućnostima i prilikama za sigurniji i bolji život.

Tu se prije svega radi o osobnim čimbenicima i uvjetima života zbog kojih osoba želi napustiti državu podrijetla. Razlozi su razni i višestruki – npr. nemogućnost pronalaska posla; strah za vlastiti život i život svoje obitelji; loša zdravstvena zaštita; glad, sukobi, ratovi, kršenja ljudskih prava; prirodne katastrofe (poplave, potresi, suše, uragani i sl.); nuklearne katastrofe; progoni zbog vjere, etničke ili nacionalne pripadnosti, seksualne orijentacije; štetnih ritualnih obreda i sl. S druge strane, postoje čimbenici privlačenja zbog kojih migranti žele odseliti u određenu državu. To su npr. sigurnost i poštivanje ljudskih prava; manja mogućnost pojave prirodnih katastrofa; politička stabilnost; bolji položaj žena u društvu; bolji uvjeti na tržištu rada i sl.

Mario: Prate li migrante razne predrasude i stigmatizacija? 

Daša: Suprotno uvriježenoj percepciji, sve je više migranata s visokim obrazovanjem i posjedovanjem kvalitetnih radnih vještina, ali isto tako i onih kojima se trguje, izbjeglica, tražitelja azila itd. To su ljudi koji tragaju za nekim boljim životom. Njihova putovanja od zemlje polazišta do zemlje odredišta su često višegodišnja. Na tom putovanju doživljavaju razne stresne situacije, imaju razna iskustva – i u konačnici sve to oblikuje njihov život u sadašnjosti, kao i što daje odgovore na reakcije migranata na ponašanje okoline – osobito kada govorimo i prihvaćenosti ili ne prihvaćenosti u nekom okruženju.

Mario: Kako bi se ljudi bolje uklopili u novu sredinu važan je proces integracije. Pokušajmo definirati pojam integracija.  

Daša: Integracija i podrška su iznimno važne. Integracija predstavlja dinamičan, dvosmjeran proces međusobne prilagodbe kako stranaca, tako i domaćeg stanovništva/lokalne zajednice. Posebna pažnja pridaje se ranjivim skupinama kao što su žene, djeca, osobe starije životne dobi, djeca bez roditeljske pratnje, osobe s invaliditetom i kroničnim bolestima. 

Mario: Kako Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ obilježava ovaj značajan datum?

Daša: Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ putem projekta SMS – svi mi skupa podržava obilježavanje Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj – raznim aktivnostima razvija toleranciju, kulturnu raznolikost, međureligijski dijalog i suživot u zajednici. Usmjereni smo na medijske kampanje, učenje i poticanje zajedništva – putem tematskih radio emisija i prikazima na portalima jer tako dolazimo do najvećeg broja slušatelja odnosno čitatelja koje potičemo na zajedništvo i suživot.

Mario: Da li ste zadovoljni s razinom kulturnog dijaloga na našem području?

Daša: Zadovoljni smo situacijom u našoj užoj i široj lokalnoj zajednici. Naravno da uvijek može bolje ili više, ali zadovoljni smo uočenim promjenama koje se odnose na toleranciju odnosa prema različitim skupinama ljudi, razvija se aktivan suživot doseljenika i domicilnog stanovništava, osobe pod međunarodnom zaštitom uspijevaju ostvariti zapošljavanje, djeca i mladi uključeni su u škole i vrlo dobro prihvaćeni od strane vršnjaka, mnogi su uključeni u učenje hrvatskog jezika, a Sisak je bogatiji za još jedan važan subjekt u zajednici, a to je Centar za integraciju stranaca koji kao projekt sada djeluje u svojoj drugoj godini provedbe. Centar je potpuno novi model stalne i cjelokupne podrške našim građanima kroz objedinjene pravne, psihosocijalne i ostale usluge. Aktivnosti ovog Centra provode se na području cijele Hrvatske. Posla ima puno, ljudi imaju razne teškoće. Prisutne su i mnoge nepravde, administrativne komplikacije – što ranjivim skupinama predstavlja teško premostive životne komplikacije i potrebna im je podrška – pomoć nekoga tko će se založiti za njih i ostvarenje njihovih prava. Projekt građanskih prava Sisak projekt Centra za integraciju stranaca provodi uz pomoć partnerskih organizacija: Norveško vijeće za izbjeglice, Građanske inicijativa „Moj grad Sisak“ i Grada Siska, te je isti podržan sa 135.000,00 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Norveških grantova.

Mario: Općenito, zašto nam je važno uvažavati kulturnu raznolikost?

Daša: Mnoge države svijeta kulturnu raznolikost priznale su kao zajedničku baštinu čovječanstva. Svrha joj  je produbljivanje razumijevanja i promicanje svijesti o važnom odnosu kulture i razvoja, te važnosti dijaloga između kultura. Sve kulture i civilizacije doprinose bogatstvu čovječanstva. Kulturna raznolikost je snaga razvoja temeljenog na toleranciji, međusobnom poštivanju, razumijevanju i prihvaćanju.

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi – naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja grupe, zajednice ili društva, te izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Obuhvaća svekoliki način na koji živimo, naš opći sustav vrijednosti, tradicije, umjetnosti, vjerovanja. Taj nam dan daje priliku proširiti spoznaje o vrijednosti kulturnih različitosti i potiče nas na život u duhu mira, dijaloga i otvorenosti.

Putem aktivnosti projekta SMS – svi mi skupa upravo sve opisano i činimo: družimo se, povezujemo, educiramo, odlazimo zajedno u trgovinu, imamo kreativne i kulinarske radionice – na taj način bolje se upoznajemo i spoznajemo da nas upravo mnoge sličnosti života i funkcioniranja povezuju u svakodnevnom životu, a učenje o različitostima dodatno iskustveno obogaćuju.

Mario: Postoji i Konvencija o zaštiti i promicanju kulturne raznolikosti – o čemu se tu radi?

Daša: Republika Hrvatska sudjelovala je u izradi teksta Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja te na njenom usvajanju na 33. zasjedanju Glavne skupštine UNESCO-a u listopadu 2005. godine. Članak 1 Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti kaže: „Kultura se pojavljuje u različitim oblicima u vremenu i prostoru. Ta je raznolikost utjelovljena u jedinstvenosti i mnogostrukosti identiteta grupa i društava od kojih se sastoji ljudska vrsta. Kao izvor razmjene, inovativnosti i kreativnosti, kulturna raznolikost je potrebna svakoj ljudskoj vrsti kao što je bioraznolikost potrebna prirodi. U tom smislu, ona je zajednička baština čovječanstva i trebala bi biti priznata i prepoznata na dobrobit sadašnjih generacija i onih koje tek dolaze.“

Kulturna raznolikost: predstavlja polaznu točku za suživot i uključenje svih ljudi te je osnova za život u multikulturalnom svijetu, važan je čimbenik razvoja, njezino je poštivanje ujedno i poštivanje ljudskih prava, te je kulturna baština izvor našeg postojanja i kreativnosti.

Mario: I za kraj koja riječ o vašem projektu pod nazivom SMS. 

Daša: Projekt SMS – svi mi skupa kojeg provodi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ koji je dio dvogodišnjeg programa usmjerenog smanjenju i prevenciji socijalne isključenosti te socijalnom uključivanju i integraciji socijalno osjetljivih skupina za 2021. i 2022. godinu. Projekt je financiran u iznosu 75 000 kuna sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Partneri na projektu su Osnovna škola Braća Bobetko Sisak i Centar za socijalnu skrb Sisak. Projekt se provodi na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Primorsko-goranske, Brodsko-posavske i drugih županija u skladu s potrebama. Projektom SMS – svi mi skupa želimo potaknuti uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u život lokalne zajednice i sudjelovanje pripadnika lokalne zajednice u aktivnostima s osobama pod međunarodnom zaštitom putem javnog zagovaranja prava, suzbijanjem predrasuda i poticanja interkulturalnog dijaloga i razumijevanja u cilju postizanja što bolje integracije u društvu i subjektivnog zadovoljstva životom. Shodno tome najzastupljenija projektne aktivnosti bit će javno zagovaranje, medijska kampanja, psihosocijalna podrška, radionice, tematske razgovaraonice i sl. Uz osobe iz redova ciljane skupine istovremeno se raditi i s pripadnicima opće populacije kako bi se prevenirale međusobne stigmatizacije i predrasude, potaknula i razvijala tolerancija i zajedništvo, te mlađe generacije učile primjerenijim oblicima ponašanja. Na projektu djelomično je zaposlena Jadranka Demonja u svojstvu administratorice i projektne asistentice, te prevoditelja za arapski jezik, magistra prava i interkulturalni medijator Salam Ibrahim Kadhim Al-Nidawi.

I poruka za kraj za sve nas: Budimo ljudi jedni drugima. Pokažimo razumijevanje prema ljudima pod međunarodnom zaštitom da se pokrenu, oslobode, krenu u proces prilagodbe i ostvare sve svoje potencijale – u novom životnom okruženju i uz podršku svih nas …

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je živo. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X