U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo o osobama starije životne dobi, a sve povodom nadolazećeg Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava 1. listopada – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a telefonskim putem imat ćemo i gošću – gospođu Miru Čokić, mag. iur. iz Zagreba koja se dugi niz godina bavi zaštitom prava osoba treće životne dobi.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 30.rujna 2022.godine
TEMA : Međunarodni dan starijih osoba
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo o osobama starije životne dobi, a sve povodom nadolazećeg Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava 1. listopada – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a telefonskim putem imat ćemo i gošću – gospođu Miru Čokić, mag. iur. iz Zagreba koja se dugi niz godina bavi zaštitom prava osoba treće životne dobi.
Mario: Kako je došlo do obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba?
Daša: Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. rezolucijom 45/106, da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.[1] Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti države da starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima. Međunarodni dan starijih osoba obilježava se od 1991. svake godine 1. listopada.
Mario: U obilježavanju Međunarodnog dana starijih osoba značajnu ulogu ima i Svjetska zdravstvena organizacija, jel’ tako?
Daša: Slogan Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a “Stariji ljudi kao nova snaga za razvoj” upućuje na osiguranje aktivnog zdravog starenja. Deklaraciju o osiguravanju društva primjerenoga osobama svih životnih dobi – promicanjem kvalitete života i aktivnog starenja prihvatili su predstavnici država članica Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu, okupljeni na Ministarskoj konferenciji o starenju održanoj od 19. do 20. rujna 2012. godine u Beču. Prihvaćanjem Deklaracije iznova se potvrđuje predanost cilju iskazanom na Ministarskoj konferenciji u Berlinu 2002. godine i potvrđenom u deklaraciji donesenoj na Ministarskoj konferenciji u Leónu 2007. godine za provedbu strategije regionalne implementacije Međunarodnoga plana aktivnosti vezanih uz aktivno zdravo starenje. Sve se to odnosi n ina Hrvatsku koja s udjelom od 17,7 % starijih od 65 godina prema popisu iz 2011. godine ubraja se u države s većim brojem starijih osoba.
Mario: Možemo li nekako sažeti što to preporučuju razne deklaracije i konferencije kada su u pitanju osobe starije životne dobi.
Daša: Potiče se produljivanje radnoga vijeka, a radnu sposobnost održava:
- Promicanjem i podržavanjem zdravih načina života, duševnoga zdravlja i blagostanja, prevencijom, kontrolom nezaraznih bolesti i osiguravanjem sigurnih i zdravih uvjeta rada, što uključuje mjere kojima se teži uravnotežiti profesionalni život i profesionalno okruženje za cijeloga trajanja radnoga vijeka.
- Postizanjem viših stopa zaposlenosti muškaraca i žena starije životne dobi kroz odgovarajuće poticaje vezane uz sustav oporezivanja i sustav socijalne sigurnosti, otvaranje radnih mjesta prilagođenih ovoj dobnoj skupini, fleksibilne rasporede radnoga vremena, informiranje, programe obuke i obnavljanja znanja i vještina prilagođenih dobi, te mjere zbrinjavanja starijih osoba poduzete u javnome i privatnome sektoru.
- Kreiranjem politika tržišta rada temeljenih na znanstvenim dokazima, u okviru kojih je prepoznato da politike zapošljavanja mladih i starijih osoba moraju biti komplementarne i na dobrobit ljudi svih dobnih skupina. Potrebno je promicati pozitivne stavove prema starijim zaposlenicima i boriti se protiv diskriminacije prema dobi na tržištu rada.
- Pronalaženjem fleksibilnijih načina umirovljenja i poticanjem duljeg ostanka u aktivnom radnom statusu sukladno potrebama i težnjama pojedinca.
- Provođenjem reformi mirovinskoga sustava u cilju prilagođavanja produljenju životnoga vijeka i rastućem broju starijih osoba koje rade „na crno“, potičući pritom, a shodno prilikama, produljenje zdravoga radnoga vijeka i održavajući međugeneracijski reciprocitet i međugeneracijsku jednakost, promičući održivost i primjerenost mirovinskoga sustava kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.
- Promicanjem uloge starijih radnika kao prenositelja znanja i iskustva na mlađe radnike.
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se u Hrvatskoj i u cijelom svijetu kako bi se naglasilo značenje osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika starije dobi. Nužno je osigurati životni okoliš, koji se može prilagoditi kako zdravstvenim tako i socijalnim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba.
Mario: Što je potrebno omogućiti starijim osobama u jednom razvijenom i kvalitetnom društvu?
Daša : dostupnost primjerene zdravstvene i socijalne skrbi, gerontološke i gerijatrijske zaštite zdravlja starijih, sigurnog okoliša kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore zajednice, te kroz samopomoć;
- pravo na rad ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osigurao dohodak;
- mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporedu će ići u mirovinu ovisno o funkcionalnoj sposobnosti i osiguranjem produljenja radnog vijeka;
- pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih novih vještina i znanja;
- život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim, zdravstvenim i socijalnim potrebama u odnosu na funkcionalnu sposobnost starije osobe;
- život u vlastitom domu što je duže moguće, što potiče razvoj izvaninstitucijske skrbi za starije, a kada nastupi bolesno starenje nužno je osigurati gerijatrijsku zdravstvenu njegu;
- osiguranje aktivnog zdravog starenja i unapređenja kvalitete življenja, te osiguranje prava starijih;
- imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja, te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;
- imati pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;
- moći koristiti odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zaštita, rehabilitacija, te socijalni i društveni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;
- moći ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi, uključujući cjelovito poštovanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja;
- imati mogućnost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;
- imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sadržajima društva u kojem žive;
- moći dostojanstveno i sigurno živjeti, biti zaštićeni od izrabljivanja, te tjelesnog i duševnog zlostavljanja;
- biti sigurni da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status.
Svjetska zdravstvena organizacija u “Brazilskoj deklaraciji o aktivnom zdravom starenju” pitanje zdravog starenja postavlja u kontekst održivog razvoja. Zdrave, aktivne starije osobe važan su resurs svojim obiteljima, zajednici i ekonomiji cjelokupnog pučanstva. Zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj napretka ili propusta za zaštitu zdravlja cjelokupnog stanovništva.
Mario: Moli vas predstavite se našim slušateljima i recite nešto o udruzi koju vodite.
Mira : Udruga za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi djeluje od 2009. godine, a osnovana je s ciljem promicanja i unapređenja zaštite prava starijih osoba, upozoravanje na prisutnost raznih oblika zlostavljanja osoba starije životne dobi i skretanje pozornosti na diskriminaciju s obzirom na godine života.
Mario : Urednica ste i portala zanimljivog naziva – kako se zove portal i koje sadržaje objavljujete na njemu?
Mira : Portal je pokrenut od strane navedene udruge kako bi putem istog pružili brojne informacije na temu zdravlja, prava iz socijalne skrbi, događanja u kulturi, razni hobiji i brojne druge interesantne teme koje mogu zanimati osobe starije životne dobi, ali i članove njihovih obitelji. Naziv portala je inspirativan „dug život”, može se pogledati na www.dugzivot.com
Mario: Da li je konačno donesena odluka da se u Hrvatskoj ne mogu sklapati ugovora o dosmrtnom uzdržavanju – čije sklapanje može biti vrlo pogubno za stariju osobu?
Mira : Nije, iako je za to pokrenuta inicijativa još uvijek se mogu sklapati obije vrste ugovora o uzdržavanju.
Možda je dobro da iskoristimo i ovu emisiju da samo ukratko upozorimo ljude na osnovnu razliku u pravnim posljedicama potpisivanja ugovora o dosmrtnom odnosno doživotnom uzdržavanju. Kroz praktičan rad u udruzi i neposredan kontakt s ljudima još uvijek mnogima nije poznata ta drastična razlika i ogromne posljedice po onog tko prima uzdržavanje temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojim potpisivanjem imovina prelazi na osobu koja pruža uzdržavanje.
Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju primatelj uzdržavanja je vlasnik svoje imovine do kraja života, tek po njegovoj smrti, pružatelj uzdržavanja se upisuje kao vlasnik.
Na našem, već spomenutom portalu „dug život” pod kategorijom Crna kronika navodimo brojne slučajeve prevara starijih osoba, što treba poslužiti kao upozorenje i da se po mogućnosti spriječe novi slučajevi.
Mario: Recite nam nešto o projektu SPAS kojeg vi vodite i koji se provodi u našoj Sisačko-moslavačkoj županiji.
Mira: Djelujući na provedbi projektnih aktivnosti u okviru projekta SPAS (Sigurnost-podrška-asistencija-samopouzdanje) zalažemo se za osnaživanje kapaciteta zajednice, pružanje psihosocijalne podrške, informiranje i zaštitu marginaliziranih skupina u društvu.
Temeljna aktivnosti projekta SPAS je jačanje kapaciteta lokalnih organizacija civilnoga društva što uključuje i aktivnosti osmišljavanja i provedbe izobrazbe i drugih oblika jačanja i unapređenja kapaciteta zaposlenika i/ili volontera organizacija civilnoga društva za neposredan rad u području zapošljavanja, socijalnog uključivanja i obrazovanja, uključujući prilagodbu poslovanja uz primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija – provedena izobrazba i unaprijeđenje kapaciteta volontera. U slučaju projekta SPAS znači osposobljavanje 10 aktivnih volontera iz zajednice za njegovateljice starijih i nemoćnih osoba, koje će zajednici podariti 500 volonterskih sati
Nositelja aktivnosti projekta SPAS je Udruga za zaštitu i promicanje prava osoba treće životne dobi, u partnerstvu s Građanskom inicijativom „Moj grad Sisak“ i Udrugom EKS – ekološko-kulturna scena iz Hrvatske Kostajnice.
Projekt je dio aktivnosti Poziva na dostavu projektnih prijedloga Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a sufinancira Europska unija iz ESF i Ureda za udruge Vlade RH.
Mario: Što bi poručili svim osobama starije životne dobi povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana starijih osoba?
Mira: Odlazak u mirovinu nije kraj već početak jednog novog ispunjenog života aktivnostima koje niste stizali raditi ranije u životu.
Nemoj te se zatvarati u svoja četiri zida, izađite, družite se, volontirajte, šetajte, nađite besplatne radionice slikanja, pisanja, učenja nekog stranog jezika i slično.
Bitno je da se ne povlačite iz društva već da ste aktivni i kreatori svoje svakodnevnice.
Mario: I dr.sc.Poredoš Lavor, što još možemo reći na samom kraju?
Daša: Zahvaljujem gospođi Miri Čokić na sudjelovanju u našoj današnjoj emisiji. Svi starijim osobama želimo dobro zdravlje, kvalitetniji život, sigurnije uvjete života, primjerenu mirovinu, više podrške i razumijevanja u obitelji i društvu općenito, te da se o potrebama starijih govori i brine svakoga dana – neovisno o tome da li se obilježava neki značajan datum ili ne. Sadašnjost starijih naša je neizbježna budućnost, zato se pobrinimo jedni za druge …
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
