U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo o prevenciji nasilja nad osobama starije životne dobi, a sve povodom nadolazećeg Svjetskog dana svjesnosti o nasilju nad starijim osobama koji se obilježava 15. lipnja – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a telefonskim putem imat ćemo i goste iz udruge Projekt građanskih prava iz Siska koji se bave zaštitom ljudskih prava općenito, a aktualno provode projekt koji je upravo usmjeren zaštiti starijih osoba.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 9.lipnja 2023.godine
TEMA : Prevencija nasilja nad starijim osobama
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo o prevenciji nasilja nad osobama starije životne dobi, a sve povodom nadolazećeg Svjetskog dana svjesnosti o nasilju nad starijim osobama koji se obilježava 15. lipnja – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a telefonskim putem imat ćemo i goste iz udruge Projekt građanskih prava iz Siska koji se bave zaštitom ljudskih prava općenito, a aktualno provode projekt koji je upravo usmjeren zaštiti starijih osoba.
Mario: Pokušajmo u osnovnim crtama dati informacije o čemu se zapravo radi kada govorimo o nasilju odnosno zlostavljanju starijih osoba i kako je došlo do obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o nasilju nad starijim osobama?
Daša: Zlostavljanje starijih osoba je globalni društveni problem koji pogađa zdravlje i ljudska prava milijuna starijih osoba. Definira se kao jednokratni ili ponovljeni čin ili nedostatak odgovarajućeg djelovanja, koje se pojavljuje u bilo kojem odnosu u kojem se očekuje povjerenje, koji starijoj osobi nanosi štetu ili nevolju. Zlostavljanje starijih osoba može biti tjelesno, psihičko, emocionalno, seksualno ili financijsko, a može biti i rezultat namjernog ili nenamjernog zanemarivanja.
Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba obilježava se svake godine 15. lipnja. U gotovo svim zemljama svijeta se između 2015. i 2030. godine očekuje značajan porast broja starijih osoba, a izraženije u zemljama u razvoju. O pitanju zlostavljanja starijih osoba, koje je nekad bilo tabu, danas se više govori, no i dalje je ono jedan od najmanje istraženih oblika nasilja. Ujedinjeni narodi su stoga 2011. godine u Rezoluciji Opće skupštine o svjetskom danu svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba ukazali na zabrinutost da je u mnogim dijelovima svijeta svjetska financijska i ekonomska kriza negativno utjecala na stanje starijih osoba te na činjenicu da se starije žene, kojih je više od starijih muškaraca, često suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije koji proizlaze iz njihovih rodnih uloga u društvu u kombinaciji s njihovom dobi, invaliditetom i drugim razlozima. Ovom se rezolucijom potiče sve države članice da provode Madridski međunarodni akcijski plan o starenju kao sastavni dio svojih nacionalnih razvojnih planova i strategija iskorjenjivanja siromaštva te da, između ostalog, jačaju institucionalne mehanizme, istraživanje, prikupljanje i analizu podataka i osposobljavanje potrebnog osoblja na području starenja.
Mario: Za učinkovitije suzbijanje nasilja, potrebno je kvalitetnije prikupljanje informacija – imamo li podatke o ovom složenom životnom problemu?
Daša: Hrvatska, nažalost, raspolaže vrlo ograničenim podacima vezanim općenito za nasilja nad starijima, kako onih koji žive sa svojim obiteljima, tako i onih u domovima za starije i nemoćne. Još uvijek nije usvojena naša preporuka vezana za dopunu Pravilnika o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, posebno o počiniteljima i vrstama nasilja nad starijima, te o poduzetim mjerama. Zbog toga je obiteljsko nasilje nad njima i dalje moguće pratiti samo kroz fragmentirane i parcijalno dostupne podatke. Ovi podaci javno su dostupni samo u okviru Izvješća o radu Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka, te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji, dok se podaci o nasilju nad korisnicima domova uopće ne prikupljaju.
Prema dostupnim podacima 1.095 starijih osoba evidentirano je da su žrtve obiteljskog nasilja u 2020. godini. Izvješće za 2019. navodi da je u evidenciji sudova 247 žrtava starije životne dobi, a prema preliminarnim podacima za 2020. taj je broj porastao na 314. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za 2019. zabilježena su i 266 slučaja zanemarivanja potreba osoba starije životne dobi, što je više od 2018., kada su centri za socijalnu skrb zabilježili 223 takva slučaja. Međutim, podaci su dostupni po oblicima obiteljskog nasilja, ali nije posebno istaknuta dob žrtava prema svakom od njih pojedinačno. Prema podacima MUP-a za 2020., evidentirano je 1.095 žrtava obiteljskog nasilja prema starijima od 65, neznatno manje nego 2019. (1138). Ipak, starijima je, u uvjetima lockdown-a, te uz ograničenu mogućnost neposredne komunikacije s nadležnim službama, prijavljivanje nasilja zasigurno bilo otežano i rizično, što ostavlja mogućnost da brojke možda ne odgovaraju stvarnoj situaciji.
Svaka šesta osoba starija od 60 godina doživjela je zlostavljanje barem jednom u posljednjih godinu dana, procjenjuju Ujedinjeni narodi, dok istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da polovica starijih koji su bili izloženi nasilju u obitelji, o svojim teškim iskustvima šute, najviše zbog straha, ali i srama ili nedostatka informacija.
Mario: Recite nam nešto o utjecaju pandemije covid-19 na učestalost nasilja nad starijim osobama.
Daša: U povodu Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba koji se obilježava 15. lipnja, UN upozorava kako je pandemija bolesti COVID-19 u mnogim zemljama dovela do porasta nasilja prema starijima i njihovog sve većeg zanemarivanja. Izvješća iz, primjerice, domova za starije, kao i drugih oblika institucionalne skrbi širom svijeta, pokazala su da su se starije osobe tijekom pandemije često nalazile u izolaciji bez kontakta s vanjskim svijetom, ponekad i zanemarivane i bez pristupa raznim zdravstvenim, socijalnim ili pravnim uslugama. Isto tako, protuepidemijske mjere poput lockdown-a rezultirale su i većim rizicima od nasilja prema starijim osobama zatvorenim s članovima obitelji i/ili njegovateljima.
Zbog otežanog funkcioniranja sudova u uvjetima pandemije, upitna je i sudska zaštita, a unatoč obvezi hitnog postupanja tijela u slučajevima obiteljskog nasilja, zaprimili smo pritužbe da se ročišta mjesecima ne zakazuju ili se odgađaju, a žrtve gube povjerenje u sustav te strahuju za život i zdravlje. I UN ističe problem otežanog pristupa starijih osoba pravdi i učinkovitim pravnim lijekovima kojima bi ih se zaštitilo u slučajevima kršenja njihovih prava. U mnogim zemljama stariji suočeni s raznim oblicima nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja često nailaze i na višestruke zapreke u pristupu pravdi i pravnim lijekovima, i to najviše zbog pitanja pristupačnosti takve zaštite, vlastitih financijskih mogućnosti, dugotrajnosti procesa, ali i zbog procesa digitalizacije, raznih kulturnih normi, predrasuda, ageisma, diskriminacije i ostalih izazova. Osim što je jedan od temelja vladavine prava, upravo je jednak pristup pravdi važan u ostvarivanju ljudskih prava starijih osoba poput, primjerice, prava na zdravlje, primjerenu socijalnu zaštitu, dostojanstven život, ali i svih ostalih, jer ona nemaju rok trajanja, niti su manje važna u kasnijoj fazi života svake osobe.
Mario: Kako snažnije zaštititi starije?
Daša: Nažalost, značajan broj starijih osoba koje se odluče nekome dati svoje povjerenje i sklopiti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, ostane bez skrbi i bez imovine – i to zbog nedovoljne regulacije postupaka sklapanja ovih ugovora i manjka zaštitnih mehanizama. Pravobraniteljica Šimonović Einwalter zato je u Izvješću za 2021. godinu dala više preporuka Ministarstvu pravosuđa i uprave, prije svega da uspostavi normativni okvir za bolju regulaciju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uključujući i za uspostavu registra ugovora.
Pomoglo bi i ograničenje broja ugovora koje jedna osoba može sklopiti, s obzirom na to da je malo vjerojatno da netko može primjereno uzdržavati veći broj starijih i nemoćnih osoba. Bitno je i javnim bilježnicima omogućiti pristup već postojećim evidencijama, kako bi mogli provjeravati poslovnu sposobnost stranaka i druge moguće prepreke za sklapanje ovih ugovora. Također, iznimno je važno da sudski postupci radi raskida ovih ugovora budu žurni, što je potrebno propisati Zakonom o parničnom postupku.
U konačnici mišljenja sam da ugovore o dosmrtnom uzdržavanju ne bi uopće trebalo sklapati, već samo ugovore o doživotnom uzdržavanju – jer su isti sigurniji i povoljniji za osobe starije životne dobi.
Mario: U javnim raspravama spominje se i Konvencija o pravima starijih osoba. O čemu se tu radi?
Zlouporabe spominjanih ugovora tek su jedan primjer iznimno teških problema s kojima se susreću brojne starije osobe u Hrvatskoj, kao što su nedostupne zdravstvene ili socijalne usluge, kako one koje bi im omogućile duži ostanak u vlastitom domu, poput pomoći u kući ili dnevnog boravka, tako i situacija vezana za domove za starije (liste čekanja, neadekvatan nadzor nad domovima i drugo). Pri tom, čak trećina starijih osoba u Hrvatskoj živi u siromaštvu, što ih čini dodatno ranjivima i stavlja u veći rizik od kršenja ljudskih prava. Pravobraniteljica Šimonović Einwalter zato zagovara donošenje Konvencije o pravima starijih u okviru UN-a, čime bi ova skupina bila vidljivija u međunarodnom sustavu zaštite ljudskih prava, dok bi države dobile obavezu izvještavanja o napretku koje su po tom pitanju postigle.
Mario: U nastavku telefonskim putem uključujemo naše sugovornike. S nama je Aleksandar Kojić iz Udruge PGP Sisak. Za početak, predstavite se našim slušateljima i recite nam nešto o udruzi koju vodite.
Aleksandar : Ja sam Aleksandar Kojić, koordinator sam programa Udruge PGP Sisak i dugogodišnji građanski aktivist. PGP Sisak, to je nevladina, nepolitička i neprofitabilna i humanitarna organizacija koje je registrirana krajem 2003.godine u Sisku. PGP Sisak je tada nastavio rad PGP norveškog Vijeća za izbjeglice, jedne međunarodne humanitarne organizacije koja je djelovala na ovim prostorima u drugoj polovici 90-tih godina i radila je na obnavljanju infrastrukture koja je uništena u Domovinskom ratu, ali isto tako organizacija koja je pružala pravnu pomoć izbjeglicama, raseljenim osobama i povratnicima u RH. Što se tiče PGP-a, naš cilj je promocija i zaštita ljudskih prava i temeljnih vrijednosti građana, zatim razvoj demokratske političke kulture i razvoj lokalne zajednice, civilnog društva, potičemo socijalna partnerstva i međusektorski dijalog te nastojimo raditi na razvoju međusektorske i sektorske suradnje kako na lokalnoj tako i međunarodnoj razini. Borimo se protiv nejednakog postupanja, korupcije, nasilja, siromaštva i socijalne isključenosti, trudimo se poticati gospodarski razvoj kroz svoje projekte, poticati volonterstvo i socijalne usluge u zajednici te promicati i poticati ruralni razvoj i ekološku svijest, naravno zaštitu okoliša i prirode, promicati i davati potporu cjeloživotnom učenju i izvaninstitucionalnom obrazovanju. Radimo još na izgradnji i jačanju učvršćivanja humanizma i pružanja humanitarne pomoći. U par rečenica nešto konkretnije što smo radili u prethodnih 10-tak godina, bitno je reći da smo mi ovlašteni pružatelji besplatne pravne pomoći od 2009.godine, od kada je u Hrvatskoj u primjeni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i to u segmentu primarne pravne pomoći, to jest pravne pomoći u upravnim postupcima pred nadležnim tijelima. Provedbeni smo partneri UNHCR-a u RH za područje Središnje Hrvatske i u pružanju besplatne pravne pomoći osobama bez državljanstva, u riziku od gubitka istoga, strancima u postupku reguliranja statusa u RH. To je nešto što radimo sa UNHCR-om unazad četiri-pet godina, prije toga smo imali nešto drugačiji program koji je bio usmjeren na praćenje postupka povratka izbjeglica raseljenih osoba i povratnika u RH. Mi smo isto tako kontakt točka Ureda pučke pravobraniteljice za prijavu diskriminacije za Središnju Hrvatsku i sa Uredom pučke pravobraniteljice imamo uspješnu i dugogodišnju suradnju. Članica smo više mreža organizacija civilnog društva u Hrvatskoj i inozemstvu u okviru kojih djelujemo radi postizanja svojih ciljeva i na taj način s partnerima i drugim dionicima u društvu jačamo ulogu civilnog društva.
Mario: Bavite se dug niz godina zaštitom ljudskih prava. S kojim se najčešće problemima vezanim za kršenje ljudskih prava susrećete i koliko su osobe starije životne dobi zastupljene u ovoj problematici?
Aleksandar : PGP Sisak je pošto je nastavio rad Norveškog vijeća za izbjeglice od 1999.godine kada je otvoren ured u Sisku, bitno je reći besplatnu pravu pomoć, uključujući i zastupanje na sudovima pružio preko 27 tisuća građana. Uglavnom povratnika, izbjeglica i raseljenih osoba. Kao domaća udruga nastavili smo raditi s navedenim korisnicima ali su naši korisnici ostali socijalno ugroženi građani. U svom svakodnevnom radu mi se susrećemo s raznim problemima vezanima za kršenje ljudskih prava, najčešće su to problemi u reguliranju svog statusa, prebivalište, privremeni i stalni boravci stranaca u RH, radno-pravni statusi i slično. Zatim vlasništva nad imovinom, problemi vezani uz stanovanje, a zatim i obnovu poslije potresa u ovom kraju. Zatim problemi vezani uz dugotrajne i komplicirane postupke nadležnih tijela u rješavanju raznih upravnih, ali i sudskih postupaka u koje su građani uključeni radi zadovoljenja svojih potreba ali i naravno ostvarivanja svojih osnovnih prava zbog kojih oni gube osjećaj sigurnosti i vjere u našu pravnu državu. Osobe srednje i starije dobi čine 2/3 svih naših korisnika besplatne pravne pomoći, što nije nelogično obzirom smo jedno od starijih društava u Europi. Nažalost ta tendencija starenja je nažalost sveprisutna. Na nama je da u skladu sa svojim mogućnostima toj populaciji osiguramo lagodniji život i bolju svakodnevicu. Našim zajedničkim djelovanjem je to svakako lakše, a do dobrih rezultata u takvom radu može se doći ukoliko se dovoljno kao društvo svi mi posvetimo tome. PGP Sisak svojim programom i djelovanjem nastoji biti dobar primjer lokalnoj zajednici i na usluzi smo svima kojima je naša pomoć potrebna, posebno starijim osobama.
Mario: Sada telefonskim putem uključujemo i našeg drugo sugovornika, s nama je Dino Silić iz PGP-a Sisak. Dino dobar dan. Evo ako može par rečenica i o vama.
Dino: Ja sam Dino Sivić, pravni asistent Udruge PGP Sisak te izvoditelj na projektu STAR o kojem ćemo danas pričati.
Mario: Recite nam nešto o projektu STAR – stari trebaju aktivno razmišljati. Gdje se provodi, koji su mu ciljevi, imate li partnere na projektu, koje su najčešće aktivnosti i sl.
Dino: Projekt STAR je nastao iz detektirane potrebe da se starije građane, posebice one koji su u svojim poznim godinama sami, informira i osvijesti o opasnostima i problemima ugovaranja dosmrtnog uzdržavanja. On je financiran od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH i predviđeno trajanje projekta je dvije godine. Izravno se provodi na područjima Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, a točnije na području Siska, Karlovca, Petrinje, Gline, Topuskog i Vrginmosta te neizravno na području cijele Hrvatske putem našeg besplatnog info telefona 0800 200 098. Osnovni cilj projekta je ublažavanje socijalne isključenosti te uključivanje starijih osoba u zajednicu putem naših planiranih aktivnosti projekta, a ponajviše edukativnih radionica i razgovora. S druge strane, projekt ima posebni cilj, a to je informiranje i podizanje svijesti o pravima starijih osoba, te prevencija te zloupotrebe ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju koja je dosta česta. Najčešća aktivnost na projektu je izravan rad sa strankama starije životne dobi u kojem mi nastojimo riješiti pravne probleme stranaka i informirati ih o opasnostima ugovora i pružiti im druge relevantne informacije bitne za njih. Kao druge bitne aktivnosti htio bih spomenuti provođenje edukativnih radionica te izradu brošure vezano za informiranje o spomenutim ugovorima i njihovim opasnostima koja će u tisak krenuti u zadnjem kvartalu 2023.godine. Što se provedbenih partnera tiče, na projektu STAR nam je vama dobro poznata, naša iznimno draga kolegica Daša Poredoš Lavor i Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“.
Mario: Koliko mi je poznato, vaša udruga također se sprema konkretnom aktivnošću u zajednici obilježiti nadolazeći Svjetski dan svjesnosti o nasilju nad starijim osobama. O čemu se pobliže radi, kako se zainteresirani mogu uključiti?
Dino: U suradnji s Dašom Poredoš Lavor i GI MGS, u prostorima PGP-a 14.lipnja od 13:30 sati održat će se nekoliko edukativnih radionica te druženje s korisnicima projekta Zaželi, kako s primateljima tako i s pružateljima usluga jer važno je informirati kako starije, tako i mlađe građane jer u suštini ugovori o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju su dvostrani te se tiču dvije ugovorne strane, stoga je važno informirati obje. Ukoliko je netko zainteresiran i želi prisustvovati spomenutoj aktivnosti možete se javiti i izraziti želju za sudjelovanjem putem našeg telefona, e-maila ili dolaskom u naš ured.
Mario: Općenito, gdje vas svi zainteresirani za podršku u zaštiti ljudskih prava mogu naći i kontaktirati?
Dino: Možete nas pronaći u Sisku na adresi S.i A.Radića 6/5 te nas možete kontaktirati putem našeg ranije spomenutog besplatnog info telefona 0800 200 098, našeg e-maila ili osobnim dolaskom u uredovne dane, a tu su naravno i naši profili na društvenim mrežama Facebook, Twitter i Instagram, te naša web stranica crpsisak.hr.
Mario: I dr.Poredoš Lavor, što još možemo reći na samom kraju?
Daša: Zahvaljujemo PGP-u na sudjelovanju u našoj današnjoj emisiji. Potrebno je uspostavljanje nadzornog mehanizma (Odbor za prava starijih osoba), analogno Odboru za prava djece koji nadzire primjenu Konvencije o pravima djece, ali i radi ostvarivanja međugeneracijskog dijaloga, te osnivanje pučkog pravobranitelja za zaštitu prava starijih osoba.
Svim starijim osobama želimo dobro zdravlje, kvalitetniji život, sigurnije uvjete života, primjerenu mirovinu, više podrške i razumijevanja u obitelji i društvu općenito, te da se o potrebama starijih govori i brine svakoga dana – neovisno o tome da li se obilježava neki značajan datum ili ne. Sadašnjost starijih naša je neizbježna budućnost, zato se pobrinimo jedni za druge …
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
