SISAK – Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije jedan je od partnera u EU projektu prekogranične suradnje „Јаvnоzdrаvstvеnа sprеmnоst zа еpidеmiје i izvаnrеdnе situаciје kоје prеlаzе grаnicе držаvа – ERI Health“ u kojem sudjeluju i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske i Institut za javno zdravlje Crne Gore. Projekt se realizira u okviru Priоritеtnе оsi 1-Pоbоljšаnjе kvаlitеte uslugа јаvnоg zdravlja i sоciјаlnе zаštitе u prоgrаmskоm pоdručјu Interreg IPA Prоgrаmа prеkоgrаničnе surаdnjе Hrvаtskа-Bоsnа i Hеrcеgоvinа-Crnа Gоrа 2014-2020.
Cilj projekta je unaprijediti i ojačati kapacitete za pravovremeno otkrivanje, dijagnostiku i kontrolu antropozoonoza (bolesti koje se s divljih i domaćih životinja prenose na ljude) i vektorskih zaraznih bolesti (bolesti koje se prenose putem komaraca ili krpelja) kako bi se stanovništvo u projektom obuhvaćenom području zaštitilo od posljedica prekograničnih epidemija.
Više o samom projektu, doznali smo u programu Petrinjskog radija od liječnice Sonje Pajtlar, epidemiologinje pri Zavodu za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije. Projekt se, objasnila je, sastoji od tri cjeline. Jedna od njih odnosi se na nabavku opreme za dijagnostiku (aparata za PCR dijagnostiku). Druga cjelina bavi se edukacijom liječnika epidemiologa, sanitarnih inženjera i liječnika obiteljske medicine o prevenciji i kontroli bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Treći dio projekta, koji je upravo u tijeku, odnosi se na istraživanje komaraca i prisustvo uzročnika zaraznih bolesti koje oni prenose. Uzorkovanje komaraca koji obitavaju na našoj županiji provedeno je 8 puta tijekom ovog ljeta, postavljanjem „lovki“, odnosno CDC klopki sa suhim ledom na 5 različitih lokacija u županiji. Slijedi identifikacija ulovljenih jedinki te analiza koja treba pokazati jesu li i koliko komarci na našem području zaraženi uzročnicima zaraznih bolesti.
Ovakva istraživanja, kaže liječnica, nisu novost u svijetu, pa tako ni u našoj zemlji. U Hrvatskoj se Nacionalni monitoring invazivnih vrsta komaraca provodi od 2016. godine. Praćenje populacija komaraca važno je i zbog činjenice da su komarci ustvari „najsmrtonosnije“ životinje, jer od zaraznih bolesti koje oni prenose – poput malarije, denga (dengua) groznice, žute groznice, virusa Zapadnog Nila, zika groznice i drugih, godišnje u svijetu umire milijun ljudi. Nakon malarije koja je u Hrvatskoj iskorijenjena poslije Drugog svjetskog rata, sve do 20210. i prvih slučajeva denga groznice na Pelješcu, nismo imali zabilježenih slučajeva zaraženih komaraca. Dvije godine kasnije, na nekoliko područja u Hrvatskoj zabilježeni su i slučajevi groznice Zapadnog Nila. Nekoliko slučajeva ove groznice imali smo posljednjih godina i na području naše županije. Epidemiologinja kaže kako to znači da je moguće da i na našem području imamo zaraženih komaraca, a u kolikoj mjeri – u otkrivanju toga trebalo bi pomoći i ovo istraživanje.
Projekt „Јаvnоzdrаvstvеnа sprеmnоst zа еpidеmiје i izvаnrеdnе situаciје kоје prеlаzе grаnicе držаvа – ERI Health“ financiran je sredstvima Europske unije (iz EFRR i IPA II fondova). Riječ je o dvogodišnjem projektu koji završava 15.siječnja 2023.godine. Rezultati izlovljavanja i identifikacije komaraca trebali bi biti poznati do kraja studenog ove godine.
„Moja je želja da svi rezultati budu negativni, jer bi to značilo da nemamo zaraženih komaraca, međutim moramo biti svjesni da taj uzorak iz jedne godine nije dovoljan da možemo reći da nemamo zaraženih komaraca. Da ih imamo, znamo po ljudima koji su oboljeli od tih bolesti, a nisu u vrijeme inkubacije bili izvan naše županije. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati i vjerujem da ćemo, po završetku ovog projekta, mi iz svojih sredstava nastaviti pratiti situaciju“, kazala je epidemiologinja.
Uz dezinsekcije koje na svojim područjima provode jedinice lokalne samouprave (larvicidni i adulticidni tretmani), smanjenju broja komaraca i suzbijanju zaraznih bolesti koje oni prenose, može doprinijeti svaki pojedinac održavanjem svojih dvorišta, okućnica, travnjaka, jaraka; čišćenjem oluka, pokrivanjem kanti, bačvi i ostalih spremnika stajaće vode, dakle svih onih površina koje komaricama mogu poslužiti za odlaganje jajašaca.
„Svatko od nas mora učiniti ono što može da ne „uzgaja“ komarce u svom dvorištu, svom vrtu, svojoj njivi, da bi onda i larvicidni i adulticidni tretmani imali nekog uspjeha. Suzbijanje komaraca nije samo posao grada ili općine, jer u konačnici, komarci ne „grizu“ ni grad ni općinu, nego ljude koji tu žive“, poručila je doktorica Pajtlar.
Razgovor s epidemiologinjom Sonjom Pajtlar možete poslušati ovdje:
Opširnije o ovoj temi bit će riječi u nedjeljnoj „Dijagnozi“, emisiji o zdravlju u programu Petrinjskog radija.
