PETRINJA – U Pučkom otvorenom učilištu Hrvatski dom Petrinja otvorena je etno izložba pod nazivom Božić u Petrinji. Posjetitelji mogu razgledati petrinjske jaslice autora Nenada Bogdanića, Hrvoja Tome Bešlića i Zvonimira Martinovića. Uvodno se obratio ravnatelj Hrvatskog doma Petrinja Milan Herceg:
„Posebno je zadovoljstvo uoči Božićnih i novogodišnjih blagdana da smo došli u priliku urediti jednu izložbu ovakvog tipa uz pomoć naših jasličara, dobrih starih Petrinjaca koji ne odustaju od svoje baštine. Isto tako na sve moguće načine pokušavaju da se Božićni običaji obilježe u što ljepšem sjaju.“
Autor izložbe je povjesničar Ivan Rizmaul:
„I danas u razgovoru s mnogima od vas pomišljam o tome da bi bilo dobro da u Petrinji postane tradicija izlaganja jaslica. Ovo što su napravili naši vrijedni i sposobni ljudi postoji u mnogim domovima. Bilo bi dobro napraviti takvu izložbu prije svakog Božića. Mi znamo da ima još ljudi koji rade prekrasne i dobre jaslice. U Hrvatskoj od 2004. godine postoji udruga jasličara, a ovdje u Petrinji se može napraviti njezin pododbor.“
Nekoliko riječi o svojim jaslicama rekli su njihovi autori. Zvonimir Martinović je ljubav prema izradi jaslica primio od svog oca čije je jaslice također izložio:
„Nekad sam jaslice slagao s ocem, pa sam ih počeo slagati s djecom. Sada ih slažem s unucima. Ne znam tko više uživa u slaganju ja ili oni. Postavio sam ovdje i jaslice od oca koje su napravljene od kartona. No, ono što je bitno da je otac uvijek, pa čak i kada već padne snijeg, pronalazio mahovinu pa sam i ja zadržao tradiciju da se u jaslice mora stavljati mahovina. Svake godine nešto dograđujemo, dorađujemo, unuci to slažu, a ja uživam zajedno s njima.“
Sve jaslice osim Isusa, Marije, Josipa, kraljeva, pastira i anđela imaju svoje stanovnike. Stanovnici jaslica Nenada Bogdanića žive u korabljama:
„Jaslice prikazuju stari život Petrinjaca, poljodjelaca kakav je nekad bio. Svijet koji je već nestao sa svom svojom stvarnošću, umjetnošću, patetikom. Na neki način, privukla me jedna nostalgija da izradim ove hrvatske korablje koje su sve izrađene po knjizi gospodina Davora Salopeka, hrvatska korablja. Dakle, autentične kuće iz ovog našeg pokupskog dijela.“
Posebnost jaslica Hrvoja Tome Bešlića je to što su izrađene od petrinjske gline ili kako se još kaže od petrinjske zemle.
Prve jaslice je složio još prije Domovinskog rata u obiteljskoj kući. Nakon povratka u rodni grad htio je svojoj ženi, djeci i gradu ostaviti nešto trajno. Došao je na ideju da napravi likove jaslica prema petrinjskoj pjesmi:
„Sadila sam, sadila sam, ružmarin zeleni.“ U toj pjesmi koja progovara o našim firtlovima, toponimima Grada Petrinje spominju se određeni dijelovi. Spominju se Kanižanci koji su svi pijanci. Majdančani su svi pečenjari. Oni Isuseku nose janjce. Dugovolci su svi repari. To je tu od Tote žena. Nju smo uzeli kao model jer ona je prava stamena Petrinjka. Ona Isuseku nosi plodove povrća na poklon. Tu je naš nezaobilazni Mata Stanešić koji je Cestovljan. Cestovljani su svi lončari, što imaju sve za bajsu daju. Upravo oni u tom mom stiliziranom Betlehemu predstavljaju Kraljeve koji nose Isuseku poklone. Tu su nezaobilazni Isus, Marija i Josip i djed Ivo koji je sada na nebu i prikazan je kao pastir. Tu je i moja kćer. Kad su te jaslice bile gotove izradila ih je akademska kiparica Edita Mele kod strica Mate Stanešića u Gajevoj ulici, od petrinjske zemle.“
U sklopu otvorenja izložbe posjetitelji su pogledali izvedbu Petrinjskih betlemaša Folklornog ansambla Petrinjčica i dobili veliki pljesak okupljenih. Izložba će ostati otvorena do 6.siječnja.
