Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
katarinamatijeviclogopedija2020

Europski dan logopedije obilježen i u Petrinji jednom interaktivnom radionicom

PETRINJA – Hrvatsko logopedsko društvo u suradnji sa krovnom europskom asocijacijom logopeda obilježava 6.ožujka kao Europski dan logopedije. Svake godine taj dan posvećen je određenom području iz poremećaja glasa, govora, jezika, komunikacije, poremećaja gutanja i oštećenja sluha. Tema ovogodišnjeg dana logopedije nosi naziv „Poremećaji čitanja i pisanja-nove tehnologije i novi pristupi“.

Europski dan logopedije obilježen je i u petrinjskom Kabinetu za logopedsku podršku, koji djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu Hrvatski dom Petrinja, a na koji način je obilježen, objasnila nam je njegova voditeljica Katarina Matijević.

„U Petrinji smo Europski dan logopedije obilježili interaktivnom radionicom s roditeljima djece s poteškoćama u čitanju i pisanju. Na radionici je sudjelovalo osam roditelja, koji su razmijenili iskustva u pružanju podrške vlastitoj djeci s poteškoćama u čitanju i pisanju, a ja sam im predstavila interaktivne vježbenice i aplikacije koje im mogu olakšati suportivini rad u obiteljskom okruženju“, kazala nam je Matijević.

Dodaje kako su procjene da pet do 10 posto populacije u Hrvatskoj ima teškoće s čitanjem, disleksiju, koja je najčešći uzrok odustajanja od učenja. „U Hrvatskoj, nažalost, nema sustavnog, organiziranog otkrivanja disleksije niti praćenja školske djece, osim u pojedinim školama u kojima to organiziraju logopedi. U drugim državama postoje nacionalni programi, programi koji na nacionalnoj razini imaju za cilj otkrivanje poteškoća u čitanju i pisanju, kod nas to nažalost još ne postoji. Otkrivanje disleksije najčešće je prepušteno slučaju. Terapija disleksije nije unificiran i jednoznačan postupak. Terapeuti koji se njome bave nastoje unijeti u nju sve ono najbolje što o disleksiji i metodama njezina otklanjanja znaju“, ističe Matijević.

Smatra kako bi se po današnjim spoznajama terapija disleksije trebala sve više pretvarati u prevenciju. „To bi se trebalo premjestiti u predškolsko razdoblje. Logopedi u okviru predškolskih ustanova, privatne prakse, domova zdravlja ili rehabilitacijskih ustanova mogli bi otkrivati djecu predškolske dobi koja, na osnovi dijagnostičkih postupaka, pripadaju skupini rizične djece za pojavu disleksije. Već tada oni mogu početi pripremati takvu djecu za školsko razdoblje i usvajanje vještina čitanja i pisanja, i na taj način na vrijeme upozoriti i roditelje i nastavnike na izbor metoda i dodatno vrijeme koje će biti potrebno da i ova djeca uđu u svijet čitanja s minimumom trauma i nepripremljenosti – kako njih tako i njihove okoline“, kazala je Matijević.

Otkriva nam i koji su to simptomi disleksije. „U principu najčešći simptomi disleksije su poteškoće u čitanju, ali i poteškoće u pisanju koje se mogu manifestirati kroz dijagnozu disgrafije. Djeca često mijenjaju grafički slična slova, B, D, P, umeću određene glasove i slova u riječi gdje to nije primjereno, izbacuju ili preskaču neka slova ili riječi. Roditelji i nastavnici često znaju reći da čitaju napamet, tako to izgleda, oni vide početak riječi i po kontekstu pretpostave kraj te riječi, što nažalost ponekad nije točno. I onda ta djeca nažalost, obzirom na manjkavosti u čitanju, naravno da imaju i manjkavosti u razumijevanju“, dodaje Matijević te ističe da ukoliko roditelji uoče simptome disleksije kod svog djeteta, slobodno neka se obrate logopedu za pomoć.

Jako puno u svemu pomaže i razvoj tehnologije. „Razvitkom i napretkom informacijske tehnologije sve više je počela uporaba računalnih programa u svim područjima pa tako i u području tretmana disleksije. Istraživanja su pokazala kako računalni programi pozitivno utječu na razumijevanje i dekodiranje kod djece te na brzinu i točnost čitanja. Kako disleksija u našem društvu nije dostatno poznata, roditelji će često trebati upozoravati i upoznavati okolinu, školu, rodbinu,prijatelje, s djetetovim potrebama i ograničenjima. Pravodobno prepoznavanje, suradnja roditelja, učitelja i terapeuta koji se bave disleksijom su posebno važni“, zaključila je Matijević.

Na samom kraju ističe kako su Europskim danom logopedije željeli pokazati kao struka, logopedi, da su ovdje, podsjetiti ljude na ono što rade i podsjetiti ih kako oni kao logopedi im mogu sve pomoći.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI