Dajući doprinos obilježavanja Nacionalnog dana prevencije vršnjačkoj nasilja u današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o vršnjačkom nasilju i o toma kako ga prepoznati i što učiniti.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 23.veljače 2024.godine
TEMA : Vršnjačko nasilje
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. Dajući doprinos obilježavanja Nacionalnog dana prevencije vršnjačkoj nasilja u današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o vršnjačkom nasilju i o toma kako ga prepoznati i što učiniti.
Mario: Podijelite s nama neke osnovne uvodne informacije o obilježavanju ovog značajnog datuma.
Daša: Obilježavanje Nacionalnog dana prevencije vršnjačkog nasilja odnosno Dana ružičastih majica je započelo u Kanadi kao znak podrške dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje u školi samo zato što je bio odjeven u ružičastu majicu. Njegova je ružičasta majica simbolizirala potporu teško bolesnoj majci.
Dan ružičastih majica najpoznatiji je program prevencije vršnjačkog nasilja u Hrvatskoj u kojem sudjeluje svake godine sve više škola, udruga i drugih poslovnih subjekata, ali i dobronamjernih pojedinaca. Godine 2017. od strane hrvatskog Sabora proglašen je Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja na prijedlog Centra za edukaciju i prevenciju nasilja i obično se obilježava posljednju srijedu u veljači.
Mario: Što je bullying odnosno vršnjačko nasilje?
Daša: Nasilničko ponašanje je oblik agresije u kojem postoji neravnoteža – osoba koja radi zlostavljanje ima moć nad osobom koja je žrtva. Uz dodatne fizičke traume, zlostavljanje može dovesti do ozbiljnih emocionalnih problema, uključujući tjeskobu, nisko samopoštovanje ili depresiju.
Vršnjačko nasilje jedan je od značajnih problema u školama, a o tome svjedoči i razni slučajevi o kojima nas informiraju razni mediji koji još jednom potvrđuje da je vršnjačko nasilje, kako tjelesno, tako i ono emocionalno, značajan problem u školama i općenito u odnosima vršnjaka bez obzira gdje nastaju, a neprijavljivanje istoga taj ozbiljni problem čini još većim.
Mario: Znači, i emocionalno nasilje je nasilje?
Daša: Nasilje nije samo udaranje i nanošenje tjelesnih ozljeda – nasilje je i ismijavanje, zastrašivanje, socijalno izoliranje i sva druga ponašanja kojima se nanosi tjelesna i duševna bol ili sramota. Također, vršnjačko nasilje ne događa se samo u školi ili na ulici, nasilje se danas sve češće događa u digitalnom okruženju – putem aplikacija za dopisivanje, videoigrica i raznih drugih platformi.
Mario: Kako primijetiti da dijete trpi zlostavljanje u školi?
Daša: Ovo su najčešći znakovi kod djece koja trpe nasilje u školi:
- strah od odlaska u školu (često javljanje glavobolje ili bolova u trbuhu prije odlaska u školu)
- kasni u školu, kasno izlazi iz škole
- često mijenjanje puta do škole i iz škole
- potrgana odjeća, ogrebotine, oštećene knjige
- nestaju im osobne stvari, knjige i bilježnice
- dolaze kući izgladnjeli (iako su dobili novac za užinu)
- često pitaju za novac (jer im ga otimaju)
- nastoje izbjeći neke školske predmete, npr. tjelesni
- odbijaju odlazak u školu ili druženja s drugim učenicima
- primjećuje se opadanje školskog uspjeha
- odbijaju razgovarati o svojim problemima
- javljaju se strahovi: strah od mraka, iznenadnih zvukova, fizičkog kontakta
- imaju noćne more, teškoće usnivanja, umorni su i potišteni
- javlja se razdražljivost, otresitost, nagla pojava nasilnih ponašanja
- prijete samoubojstvom ili čak pokušaju samoubojstvo
Neki od ovih simptoma ukazuju i na druge moguće teškoće, ali su znak da se djetetu nešto loše događa i važno je na njih obratiti pažnju.
Mario: Kako reagirati u slučaju nasilja na Internetu?
Daša: Elektroničko nasilje, poznato kao cyberbulling, sve je češći problem među djecom i mladima, a upravo radi toga, stručnjaci Centra za sigurniji Internet izradili su set smjernica i priručnika koji mogu pomoći, a besplatni su za korištenje i preuzimanje: Smjernice o postupanju u slučaju elektroničkog nasilja možemo naći pod nazivom „Upoznajmo i prepoznajmo e-nasilje“ Program prevencije elektroničkog nasilja – u kojem možete pronaći različite materijale za rad s djecom.
Edukativno-informativni materijal pod nazivom Smjernice za siguran početak školske godine – preporuke i smjernice stručnjaka namijenjeni su roditeljima i stručnjacima.
Prešli smo na online – Mogućnosti i izazovi rada u online okruženju – Priručnik je za stručnjake
Edukativni materijali izrađeni u sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta
Sini.hr – edukativna platforma na kojoj možete pronaći materijale i webinare na temu online sigurnosti.
Mario: Što mogu napraviti odgojno-obrazovni djelatnici u slučaju nasilja?
Daša: Odgojno-obrazovni djelatnici imaju vrlo važnu ulogu u prevenciji i sprječavanju vršnjačkog nasilja. Ukoliko postoji sumnja o vršnjačkom nasilju ili saznanje za slučaj vršnjačkog nasilja preporučljivo je slijediti ove korake:
Odmah reagirajte – Vršnjačko nasilje treba shvatiti ozbiljno i potrebno je hitno djelovanje. Ako saznate za slučaj nasilja, odmah reagirajte i poduzmite mjere kako biste osigurali sigurnost djeteta.
Poslušajte dijete – Obratite pažnju na dijete, te saslušajte njegovu priču. Dajte mu do znanja da ste tu kako biste mu pomogli i podržali ga.
Zabilježite incident – Napravite bilješke o onome što ste čuli i što ste vidjeli. Zapišite datume, vremena i lokaciju događaja, kao i sve druge relevantne informacije.
Obavijestite nadležne osobe – Obavijestite ravnatelja škole, školskog psihologa ili pedagoga, te policiju i Hrvatski zavod za socijalni rad – nadležni područni ured.
Pružite podršku – Pružite podršku žrtvi i počinitelju. Razgovarajte s njima o problemu i mogućim uzrocima nasilja i pokažite da ste tu kako biste im pomogli.
Edukacija – Educirajte učenike o važnosti poštovanja i razumijevanja različitosti među ljudima. Potaknite kolege u svom okuženju na prijavljivanje bilo kakvog nasilja kojem svjedoče.
Kontinuirano praćenje – Pratite situaciju i nastavite raditi na sprečavanju nasilja u školi kako bi se osigurala sigurnost sve djece.
Mario: Koje su posljedice neprijavljivanja nasilja?
Daša: Neprijavljivanjem nasilja – djetetu se šalje poruka da nije zaštićeno i da to što doživljava nije ništa loše, šalje mu se poruka da je nasilje u redu i da je ono kao žrtva nasilja nevidljivo.
Djeca u školi provode značajan dio svoga djetinjstva te bi tamo, osim gradiva iz povijesti i matematike, trebali učiti i o empatiji, učiti o tome kako je primjereno reagirati u kojoj situaciji te na koji način zaštiti sebe i druge od nasilja. Budimo primjer djeci vlastitim ponašanjem.
Mario: Podijelite s nama rezultate istraživanja o vršnjačkom nasilju koje je tijekom prošle godine provedeno u Hrvatskoj.
Daša: Znanstvenice s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su provele istraživanje koje je pokazalo kako je 28% učenika osnovnih škola i 13,6% učenika srednjih škola doživjelo – da ih je netko od vršnjaka jako udario.
Nadalje, 6,5% osnovnoškolaca i 2,1% srednjoškolaca je izjavilo kako ih je netko jako istukao tijekom života.
Uz to, 41% osnovnoškolaca i 29% srednjoškolaca odgovorilo je da su doživjeli da ih netko vrijeđa.
19,6% osnovnoškolaca i 13,6% srednjoškolaca je doživjelo da ih je netko od vršnjaka dodirivao po tijelu na neugodan način.
Da se o njima ružno govori preko interneta doživjelo je 52% osnovnoškolaca i 44% srednjoškolaca, dok je 27% srednjoškolaca i 29% osnovnoškolaca priznalo da su to učinili nekom drugom.
Srednjoškolci su se također izjasnili da je njih oko 16% doživjelo verbalno nasilje u mladenačkim vezama, dok je njih 9% doživjelo fizičko nasilje u tim vezama.
8,5% srednjoškolaca doživjelo je seksualno nasilje.
7,2% ispitanih osnovnoškolaca nije nikome reklo o doživljenom vršnjačkom nasilju, a među onima koji su se nekome povjerili, njih 15% to je reklo svojim roditeljima, 13% svojim prijateljima, 8% razrednicima, a 4% stručnim suradnicima škole.
Kao najsnažnije posljedice doživljenog fizičkog i verbalnog nasilja kod osnovnoškolaca ističu se usamljenost, samoozljeđivanje i promišljanja o samoubojstvu.
Srednjoškolci kao posljedice doživljenog nasilja osjećaju usamljenost, depresivnost, anksioznost i stres.
Istraživanje vršnjačkog nasilja kod djece i mladih grada Zagreba je obuhvatilo 2075 učenika iz 15 zagrebačkih osnovnih škola i 5189 učenika iz 16 zagrebačkih srednjih škola.
Mario: Iz svega što smo čuli, zaista se vidi da se radi o ozbiljnom društvenom problemu. Koja bi bila poruka za kraj?
Daša: Mirnu i ne-nasilju učimo se od najranijih dana života. Uvijek treba pokazati jasno i nedvojbeno ne-odobravanje bilo kojeg pojavnog obila nasilja kada se isto pojavi u stvarnom životu, digitalnom svijetu, medijima ili sl. Djecu i mlade trebamo podučavati suživotu, prijateljstvu i toleranciji – ustrajmo u tome da djecu i mlade nastojimo izvesti na zdrav životni put u kojem prihvaćaju odgovornost za svoja ponašanja.
Svojim ponašanjem budimo primjer generacijama koje dolaze – naučimo ih kako moderne tehnologije koristiti odgovorno, pružimo im ljubav i podršku kako bi osvijestili da su najljepši oni kontakti i susreti koji se odvijaju u realnom svijetu i u kojima su svi sudionici sretni i sigurni.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
