Izbornik
srecauniverzalna

Kako razbistriti misli?

U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo o temi kako razbistriti vlastite misli- povodom nadolazećeg Svjetskog dana zdravlja (6. 4.) – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 5.travnja 2024.godine

TEMA : Kako razbistriti misli

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo o temi kako razbistriti vlastite misli- povodom nadolazećeg Svjetskog dana zdravlja (6. 4.) – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

Mario: Krenimo redom … Što je to zdravlje?

Daša: Zdravlje je široki pojam kojeg je teško definirati i kojeg se može tumačiti na mnogo načina. U idealnom bi slučaju medicina trebala ići u smjeru postizanje simbioze objektivnog dobrog zdravstvenog stanja  i subjektivnog doživljaja, tj. da su ljudi zaista zdravi i da se tako i osjećaju. Zdravlje je u većini slučajeva jedno individualno iskustvo vlastitog psihofizičkog stanja, te se često ne može testirati, dijagnosticirati, kalkulirati, izmjeriti ili izvagati. Poznata je činjenica da se ljudi po životno opasnim (smrtonosnim) bolestima ponekad subjektivno osjećaju potpuno zdravo, dok se ljudi bez ikakve mjerljive bolesti jednostavno ne osjećaju dobro. Zato i jest najbolja poznata definicija Svjetske Zdravstvene Organizacije (SZO), koja  zdravlje opisuje kao stanje psihičkog, fizičkog i socijalnog blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti. 

Mario: Zasigurno je zdravlja vrlo složen pojam – zar ne?

Daša: Pročitana definicija SZO obuhvatno opisuje ključne faktore utjecaja na subjektivno kao i objektivno zdravstveno stanje čovjeka. Lakše je dijagnosticirati zaraznu bolest i dati odgovarajuću terapiju, nego ulazit u složenu sociološku i emocionalnu realnost pojedinca, pogotovo kada se bitni okolni faktori prešućuju ili ignoriraju. Prevencija, dijagnosticiranje, te liječenje tegoba vezanih uz psihičko, fizičko i socijalno blagostanje – znatno je teže. Uzroci se često nalaze u osobnom prostoru  pojedinca o kojem nije uvijek jednostavno razgovarati.  Mladim  ljudima često manjka osjećaj u kojoj su mjeri primarni simptomi usko povezani s njihovom trenutačnom životnom situacijom i okolnim sekundarnim faktorima.

Tako liječnicima opće prakse dolaze mladi ljudi koji se često žale na konkretne tegobe kao što su glavobolja, bolovi u trbuhu, nesanica, opća slabost, križobolja, anksioznosti, te sniženo raspoloženje. Sve su to simptomi koji mogu biti znak ozbiljne bolesti i time opravdaju posjet liječniku. U tim trenucima se ljudi ne osjećaju zdravi, te točno mogu opisati svoje simptome, te čuju slijedeće izjave: Boli me trbuh kod pupka. Glava mi puca. Nemam apetita. Nemam energije. Leđa me bole. Nemam volje ni za što.

Kod mladih ljudi, većina simptoma i tegoba koji nekada zaista mogu biti indikacija zdravstvenih problema i teških bolesti – mnogo češće su rezultat mnogo banalnijih i bezazlenijih uzroka i faktora. Uzrok za bolove u trbuhu i povezanih probavnih ili gastroenteroloških smetnji kod većine ljudi se nađe u krivoj, lošoj ili pretjeranoj prehrani, u tremi od imanentnog ispita ili u emocionalno neriješenim konfliktnim odnosima s bliskim osobama. Glavobolje su češće radi popijene prevelike količine alkohola, neprospavane noći, te nenošenja naočala za vid umjesto neke složene konkretne dijagnoze. Leđa bole najčešće radi neredovitog vježbanja, nepravilnog držanje, te razvezanih cipela umjesto složene dijagnoze kao npr. prolapsa međukralježničnih diskova. Anksioznost i sniženo raspoloženje su često radi neriješenih sukoba, želja ili misli, a ne zbog  kliničkih psihičkih bolesti.

Zdravstvena briga mladih je medicinsko područje od izuzetne važnosti. Iz razloga što je u velikoj mjeri preventivnog oblika, pravovremena provedba može dovesti do pravog psihičkog, fizičkog, te socijalnog blagostanja kao što ga i predviđa SZO.

Neovisno o dobi – životni stil je važan u prevenciji kroničnih kardiovaskularnih i metaboličkih, te zloćudnih bolesti koje se pojave u tijekom života. Intimno zdravlje je važno radi posljedica kao što su reproduktivni potencijal i zloćudni tumori. Bez emotivnog / psihičkog zdravlja i uravnoteženosti – svaki se čovjek može osjećati beznadno i jadno. Važna je edukacija, potpora i dugoročna motivacija da bi uspjela promocija zdravlja čovjeka tijekom cijelog životnog vijeka.

Mario: Ako imate poteškoća s koncentracijom ili redovito zanemarujete važne detalje, možda imate problem s moždanom maglom. To je problem s kojim se ljudi susreću u novije vrijeme. O čemu se tu radi?

Daša: Iako, tehnički, moždana magla nije medicinski izraz, no – točno opisuje privremeni osjećaj smanjene mentalne oštrine. Pitanja za sve na: Jeste li primijetili da vam je sposobnost razmišljanja postala spora ili nejasna? Traženje pravih riječi također vas često frustrira. Zatim ste otvorili hladnjak, ali ste zaboravili što ste htjeli izvaditi iz njega. Ili se na sastanku razgovaralo o nečem važnom, ali sada se ne možete sjetiti detalja. Također možete primijetiti da vam treba više vremena za dovršiti zadatke u usporedbi s načinom na koji ste ih obavljali prije nekoliko godina. Što je uzrok opisanih tegoba? Mogući odgovor je – moždana magla.

Moždana magla nije medicinska dijagnoza. To je uobičajen ili laički izraz koji se koristi za opisivanje niza kognitivnih simptoma. Možete se osjećati kao da ste u snu ili stanju sličnom transu. Ne možete apsorbirati sadržaj tako dobro kao prije. Lako odustajete od zadatka – ako ga ne možete riješiti. Ljudi opisuju opći osjećaj kognitivne usporenosti.

U jednoj studiji koja je ispitivala uporabu izraza “moždana magla” – ljudi su opisivali iskustvo nizom riječi, uključujući “disocijaciju, umor, zaboravnost i pretjerani kognitivni napor.” Svi ovi simptomi također se mogu kombinirati i dati vam osjećaj da vam je “razmišljanje mutno”.

Mario: Da li je moždana magla isto što i demencija?

Daša: Moždana magla nije demencija Zamislite mozak kao računalo. Moždana magla je poput softverskog problema. Magla sve usporava i čini softver sporim, ali struktura mozga – hardver – ostaje u redu. S druge strane, demencija je hardverski problem. U slučaju demencije, mozak se s vremenom sve više oštećuje, a posljedično dolazi do poremećaja razmišljanja i pamćenja. O demenciji govorimo kad netko ne samo da ima poteškoće s brzim razmišljanjem ili obraćanjem pozornosti – nego se čini i da ne može upravljati svojim uobičajenim svakodnevnim aktivnostima. Toliko da može nenamjerno dovesti do opasnih situacija.

Mario: U kojim godinama života se može pojaviti moždana magla?

Daša: Moždana magla ne mora biti vezan za određene godine – iako to također može biti dio normalnih promjena pamćenja koje dolaze sa starenjem. To je pojam koji široko opisuje problem s pažnjom i pamćenjem. Detalji se razlikuju od osobe do osobe. Neki imaju problema s multitaskingom, drugi sporo odgovaraju na pitanja, a treći ne mogu zadržati pozornost na aktivnosti.

Poboljšanje stanja zahtijeva holistički pristup. Moždana magla je, kao što smo rekli – simptom. Čini se da je to reakcija mozga na neravnotežu, preopterećenje i upalu. Još uvijek nije dobro shvaćeno zašto su neki ljudi skloniji razvoju moždane magle od drugih. Kod nekih im to zapravo govori da su preopterećeni. Za druge, moždanu maglu može uzrokovati hrana koju su upravo pojeli.

Mario: Što se može klasificirati kao uzrok ovog stanja?

Daša: Moždana magla koristi se za opisivanje simptoma povezanih s različitim zdravstvenim stanjima. Isto tako, može biti i posljedica izgaranja i pretjeranog rada u uvjetima kratkih rokova i previše zadataka. Evo što još može uzrokovati moždanu maglu:

  • Umor i stres
  • Bol
  • Učinci nekih lijekova
  • Alergije
  • Problemi s crijevima
  • Trauma
  • Virusne infekcije kao što je COVID-19
  • Autoimune bolesti, kao što su lupus, artritis i multipla skleroza
  • Anemija
  • Migrene
  • Hormonska neravnoteža
  • Promjene krvnog tlaka
  • Potres mozga
  • Depresija
  • Anksioznost
  • ADHD
  • Dehidracija
  • Loš san
  • Osjetljivost na hranu

Ponekad moždana magla također može biti i signal da našem zdravstvenom režimu treba dodatna pažnja i stručno vodstvo. U svakom slučaju važno je zatražiti liječničku pomoć ako uočimo da nam se nešto tako događa.

Mario: Kako si možemo pomoći? 

Daša: Moždana magla može biti frustrirajuća, ali olakšanje je moguće. Ne smijete zanemariti simptome – jer ako ne reagirate, moždana magla može značajno utjecati na kvalitetu vašeg života. Kad se riješi glavni uzrok, mentalna jasnoća može se poboljšati.

Liječenje moždane magle ovisi o uzroku. Na primjer, ako ste anemični, dodaci željeza mogu povećati proizvodnju crvenih krvnih stanica i smanjiti moždanu maglu. Ako vam je dijagnosticirana autoimuna bolest, liječnik vam može propisati kortikosteroide ili druge lijekove za smanjenje upale i jačanje vašeg imunološkog sustava. To će također utjecati na vaše probleme s mentalnom oštrinom.

Osim toga, postoji niz alata koji uključuju promjenu načina života. Ponekad je uklanjanje moždane magle također stvar nedostatka u prehrani, promjene lijekova ili kvalitete sna. Savjet je kontrolirati stres prateći svoje granice, a zatim i izbjegavati pretjerani unos alkohola i kofeina.

Boravak u prirodi može ojačati pamćenje i pažnju. Što više vremena provodimo u prirodi, što dalje od urbanih sredina – to bolje. Važno je poraditi na jačanju vještina razmišljanja (rješavajte mozgalice ili sudoku). Pozitivno djeluje i sudjelovanje u više raznih zabavnih i kreativnih aktivnosti. Tu je i socijalizacija je jako bitna stavka – znači, družiti se s drugim ljudima. Tjelesna aktivnost također je vrlo bitan čimbenik – redovite šetnje daju  pozitivne učinke. Konzumacija voća i povrća, uz optimalan unos proteina i zdravih masnoća. Važno je tijelo uvijek bude dovoljno hidrirano – znači, trebamo redovito unositi dovoljno tekućine, najbolje vode dok je još uvijek imamo ovakvu čistu i zdravu.

Važno je ne ignorirati pojavne simptome – jer ako se ne liječi, moždana magla može značajno utjecati na kvalitetu života.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X