BREST POKUPSKI – Festival drvenih kapela Sancta Barbara koji već petu godinu zaredom organizira Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae, ove se godine održava od 25. lipnja do 2. srpnja. Specifičnost ovog „putujućeg“ festivala su, kako i sam naziv manifestacije govori, prostori u kojima se održavaju festivalski koncerti. Riječ je o drvenim, 300 do 350 godina starim kapelama, vrijednoj kulturnoj baštini Turopolja, Pokuplja i Vukomeričkih gorica. Festival se održava na području Sisačke biskupije i Zagrebačke nadbiskupije, odnosno u dvije županije (Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj), u kojima postoje kapele koje nose ime sv. Barbare, po kojoj je Festival i dobio ime.
Jedna takva drvena kapelica posvećena sv. Barbari nalazi se i u Brestu Pokupskom, gdje je prvi put sagrađena vjerojatno još u 17. stoljeću. Nažalost, u Domovinskom ratu ta stara kapelica uništena je do temelja, a iz nje su spašeni jedino vrijedni oltari koji datiraju iz 1637. godine. Nakon rata, po uzoru na staru drvenu kapelu, na istom je mjestu sagrađena nova u koju su, nakon restauracije, 2007. godine vraćeni i originalni, stari oltari. Upravo zahvaljujući svojoj kapelici sv. Barbare, Brest je postao nezaobilazna destinacija Festivala drvenih kapela Sancta Barbara.
Ovogodišnji Festival koji je 25. lipnja otvoren u kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki koncertom Zagrebačkog tamburaškog kvarteta, 27. lipnja stigao je do Bresta gdje je koncert održala Terezija Cukrov, svirajući na replici instrumenta fortepiano, za ovu priliku posebno dopremljenog u kapelu sv. Barbare.
„Zbog ove kapele smo i nazvali Festival imenom Svete Barbare. Ona nam je bila motivacija kao i ona lijepa kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki i naravno planiramo ovdje trajno dolaziti s koncertima u Festivalu drvenih kapela Sancta Barbara i „uglazbiti“ ovu prekrasnu kapelu koja je eto imala jednu tešku sudbinu u svom dugom vijeku postojanja, ali stvarno predivno je da su župljani uspjeli spasiti ove oltare koji čine najvredniji dio sakralne baštine Sisačke biskupije i da ih možemo onda s ponosom prezentirati. Inače, ova kapela je replika, kao i instrument fortepiano koji danas slušamo“, rekla je Valentina Badanjak Pintarić, umjetnička ravnateljica i producentica Festivala drvenih kapela Sancta Barbara.
Današnja publika nema baš često priliku čuti i vidjeti fortepiano. Ovaj glazbeni instrument s tipkama, preteča je suvremenog klavira. Primjerak na kojem svira Terezija Cukrov, replika je instrumenta iz Mozartova vremena, a napravljen je u Nizozemskoj.
„Fortepiano je instrument na kakvom je skladao i Mozart, jer u Mozartovo vrijeme još klavira nije bilo. Bio je fortepiano i sva Mozartova djela koja mi danas slušamo na klaviru, zapravo su skladana za ovaj instrument. Isto tako i djela Bachovog sina, Carla Philippa Emanuela Bacha te Josepha Haydna, čija ćemo djela također čuti na ovom koncertu. Dakle, slušamo skladbe koje su autentično nastale na ovom instrumentu, da čujemo kako je to zapravo zvučalo. To su sve djela koja ćemo najčešće prepoznati, jer smo ih već čuli u nekoj suvremenoj izvedbi, ali ovo je ipak autentično“, kazala je Badanjak Pintarić.
Tereziju Cukrov, pijanisticu koja je izvela koncert u Brestu, prestižni New York Times svojedobno je ocijenio kao pijanisticu „impresivne snage i samopouzdanja“. Posljednjih godina Cukrov se intenzivno bavi upravo povijesnim instrumentima s tipkama.
„Kao solistica i komorna glazbenica nastupala je po Europi, Americi, Aziji. Debitirala je solističkim recitalom u Carnegie Hallu 2008. godine. Sudjelovala je u projektu za preparirani klavir u Muzeju moderne umjetnosti MoMa u New Yorku, a predstavila se i recitalom na toy pianu na Zagrebačkom biennalu 2015. godine. Održavala je seminare kako po Hrvatskoj, tako i u SAD-u, Hong Kongu, posvuda. Zaista jedna svjetska žena i umjetnica“, rekla je o pijanistici Valentina Badanjak Pintarić.
Posebnu draž festivalskoj večeri u kapelici sv. Barbare u Brestu Pokupskom dale su mještanke, članice KUD-a „Pokupljanka“ koje su na koncert stigle u svojim narodnim nošnjama.
Festival drvenih kapela Sancta Barbara održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH, uz podršku Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije, Sisačke biskupije i gradova Velike Gorice i Petrinje. U ime Grada Petrinje, koncertu u Brestu Pokupskom nazočio je zamjenik gradonačelnice, Ivan Prskalo:
„Grad Petrinja je počašćen da i ovaj put naše naselje Brest, naši Brestovljanke i Brestovljani slažu one kockice mozaika koji grad Petrinju čini gradom – ne samo gradom učitelja, gradom obrazovanja, već i gradom kulture što je značajno i za identitet samog naselja, ali i cijele Petrinje, a sve to skupa ustvari čini identitet naše domovine. Bez kulture, bez duha, nema ni nacionalnog identiteta. Počašćen sam da sam danas ovdje, da prisustvujem ovom koncertu u kapeli sv. Barbare, jednoj od kapela po kojoj je ovaj Festival dobio i svoje ime. Ponosan sam i na naše Brestovljane i na Grad Petrinju koji je i ovaj put podržao ovu manifestaciju“, rekao je Prskalo.
Nakon Bresta Pokupskog, Festival drvenih kapela Sancta Barbara nastavljen je u srijedu, 28.lipnja, gostovanjem u kapeli sv. Martina u Starom Brodu gdje su, uz koncert Igora Para na baroknoj lutnji i Egona Mihajlovića na čembalu, predstavljeni i mladi hrvatski graditelji instrumenata Pavle Sever i Zlatko Pavlinić. U četvrtak, 29.lipnja u kapeli sv. Ivana Pavla II. u Ključić Brdu nastupa gitarist Srđan Bulat. Festivalsko putovanje se u petak, 30.lipnja, nastavlja u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Buševcu gdje će nastupiti Domen Marinčić na violi da gamba i Tomaž Sevšek na čembalu. U subotu, 1. srpnja u hiži „Valentina“ u Donjem Podotočju održava se još jedna tradicija ovog Festivala, tzv. „ladanje“. Ove godine „ladanje“ je posvećeno 100. obljetnici izgradnje hiže „Valentina“, a na njemu će nastupiti Trio Valerije Nikolovske. Završni koncert ovogodišnjeg Festivala drvenih kapela bit će održan 2. srpnja u kapeli Ranjenog Isusa u Velikoj Gorici. Nastupit će festivalski ansambl „Capella Lignum“. Inače, ovogodišnje izdanje Festivala drvenih kapela posvećeno je nedavno preminulom čuvaru tradicijske kulturne baštine Božidaru Škofaču.
