PETRINJA – Dosadašnji petrinjski Ogranak Hrvatskog domobrana koji se s 1. siječnja iduće godine gasi, zamijenit će novoosnovana udruga Hrvatski domobran Petrinja. Osnivačka Skupština nove udruge održana je u Petrinji ovog ponedjeljka, 21. studenog 2022. Dosadašnji predsjednik petrinjskog Ogranka Hrvatskog domobrana, Mirko Putrić, koji je na ovoj osnivačkoj Skupštini izabran i za predsjednika nove Udruge, objasnio je kako su se na ovakav korak odlučili zato što se središnjica Hrvatskog domobrana u Zagrebu, koja je bila njihova krovna organizacija, gasi zbog neaktivnosti vodstva. Sličnu odluku o osnivanju vlastitih udruga već su donijeli neki ogranci poput onih u Popovači, Našicama, Osijeku i drugim mjestima, rekao je Putrić.
„Sad i mi isto tako, da se ne bi zagasili do kraja, osnovat ćemo svoju udrugu, pa će se onda u nekom vremenu te udruge dogovoriti između sebe na koji način bi se mogla opet napraviti nekakva krovna organizacija, ali će svaka naša udruga imati svoj OIB, imat će svoj žiro račun, svoju pravnu osobnost. Mi smo do sada, za sve što smo trebali, morali tražiti suglasnost iz Zagreba, iz središnjice. U ovom slučaju, kako su se oformile, ne više ogranci, nego udruge, svaka će udruga funkcionirati samostalno. Kažem, naknadno ćemo se dogovoriti na koji način će nas netko u Zagrebu, u toj nekoj budućoj Središnjici predstavljati“, objasnio je Putrić.
Statut nove udruge predstavio je Darko Dumbović, koji je na Skupštini izabran za jednog od dopredsjednika Hrvatskog domobrana Petrinja. (Drugi dopredsjednik je Željko Tonković).
„Statut kao svaki statut udruge regulira osnovne odredbe: djelokrug rada, način izbora, mandata, tko ima pravo glasa, tko i kako postaje član udruge, koje su prava, obveze i dužnosti člana udruge. Regulira pečat koji se koristi, grb koji se koristi i ono što je važno – smjernice rada i razloge zašto je udruga osnovana. Vjerujem da nema nikoga tko ne zna da je udruga Hrvatski domobran osnovana još davne 1868. godine, da je udruga isključivo domoljubnog karaktera i da nije vezana samo za period od ’41. do ’45. ili tzv. „vrijeme NDH-azije“, nego je udruga koja je radila i puno prije toga, pa onda i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Bila je zabranjena do ’91. godine kad je bila obnoviteljska skupština. Udruga Hrvatski domobran je udruga širokog spektra i to je ovdje u ovom Statutu sad čak malo i pojačano, dano je do znanja da se surađuje sa srodnim udrugama, udrugama iz Domovinskog rata, jer dobar dio članstva udruge su bili hrvatski branitelji“, rekao je Dumbović. Najavio je i kako će nastojati omasoviti članstvo udruge, „ljudima koji su prije svega domoljubi i vole svoju zemlju“.
Kao i odluka o osnivanju i Statut je usvojen jednoglasno. Na prijedlog Osnivačkog odbora, jednoglasno je izabran i sedmeročlani Upravni odbor u sastavu: Mirko Putrić, predsjednik, Darko Dumbović i Željko Tonković, dopredsjednici, te članovi: Milan Šeničnjak, Vladimir Hodalj, Marica Đureković i Juro Martić. Izabrani su i Nadzorni odbor (Vera Hodalj, predsjednica i članovi: Adrijana Nenadić i Dražana Milas) te Stegovna komisija (Ivan Đureković, predsjednik i članovi: Zdenko Kokan i Tomo Kovačić). Pokrenut je i prijedlog za upis Udruge Hrvatski domobran Petrinja u registar udruga, a za osobu ovlaštenu za zastupanje Udruge imenovan je njezin predsjednik Mirko Putrić.
Uspjeh u radu, članovima Udruge poželjeli su i gosti njihove Skupštine –Robert Polanščak i Mihael Jurić. Na kraju, svima je još jednom zahvalio novi/stari predsjednik Mirko Putrić.
„Hvala ovoj Skupštini, svima vama nazočnima što ste me izabrali za predsjednika. U prvom prijedlogu kad smo se sastali, ja sam rekao da imam poprilično godina i da više nisam u mogućnosti obnašati tu dužnost, međutim ovi moji mlađi suradnici – Darko, Željko, Vlado su rekli: „Vi budite s nama, vi nas predstavljajte, a mi ćemo zdušno raditi u Hrvatskom domobranu i u nama se možete u svemu osloniti“. Ja bih samo malo rekao, za neke koji možda ne znaju sve detalje iz povijesti Hrvatskog domobrana, da je Hrvatski domobran osnovan 1868. godine, dakle u vrijeme Austro-ugarske i da je Hrvatski domobran kao organizacija uspio kod austrijskih vlasti isposlovati da Hrvati koji služe vojsku u Austro-ugarskoj u mirnodopsko vrijeme služe na teritoriju Hrvatske, da časnički kadar bude hrvatski, da jezik između tih ljudi – časničkog kadra i tih vojnika bude hrvatski, bez obzira što je službeni jezik bio njemački. Uloga Hrvatskog domobrana nije samo u ratu. Hrvatski domobran ima svoju ulogu u svim onim teškim trenucima koji dođu kad je država u pitanju, ali i u kulturi i književnosti i povijesti – kroz sve to ima prostora za rad Hrvatskog domobrana. I reći ću vam još da onaj tko zna što je Hrvatski domobran, neće nikada Hrvatski domobran isključivo vezati za period od ’41. do ’45. godine“ , rekao je među ostalim Putrić.
„Mi nismo politička stranka, tako da bez obzira na politička opredjeljenja, svi domoljubi s hrvatskim predznakom, imaju mjesto u Hrvatskom domobranu“, zaključio je predsjednik novoosnovane udruge. Na kraju, župniku Župe sv. Lovre, vlč. Josipu Samaržiji zahvalio je na prostoru koji im je za ovu prigodu ustupio u Pastoralnom centru.
