Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
lisinskinaslov

Pogledajte (i poslušajte) izložbu „Vatroslav Lisinski“ u Interpretacijskom centru baštine Banovine

PETRINJA – U Interpretacijskom centru baštine Banovine u Petrinji ove srijede, 4.ožujka 2020. otvorena je izložba „Vatroslav Lisinski“. Povodom 200. obljetnice rođenja našeg najnadarenijeg skladatelja 19. stoljeća, Interpretacijski centar organizirao ju je u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Petrinji.

Autor izložbe koja donosi zbirku knjiga, časopisa, novinskih isječaka, plakata, notnih zapisa i gramofonskih ploča vezanih uz lik i stvaralaštvo Vatroslava Lisinskog je Stjepan Sučić, dugogodišnji potpredsjednik Matice hrvatske, priređivač i urednik niza antologija i monografija o hrvatskoj književnoj i kulturnoj baštini.

„S velikim ponosom i zadovoljstvom mogu reći kako smo izložbu organizirali u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Petrinji. Zadovoljstvo mi je što zajedničkim snagama otvaramo ovu izložbu koja je priređena povodom 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog. Obljetnica je doduše bila prošle, 2019. godine, ali kako smo još uvijek na početku ove 2020. godine, iskoristili smo priliku da se još malo podičimo našim glazbenim velikanom. Nadam se da je ovo tek jedna u nizu suradnji koje ćemo u budućnosti ostvariti s Maticom“, rekla je na otvaranju izložbe ravnateljica Interpretacijskog centra baštine Banovine, Martina Mladenović.

Izložbu i njezina autora predstavio je Vladimir Krpan, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Petrinji. Zahvalivši na suradnji Interpretacijskom centru, njegovoj ravnateljici Martini Mladenović te Katarini Bešlić koja je sudjelovala u postavljanju izložbe, Krpan je objasnio kako je održavanje ove izložbe u Petrinji bilo planirano još lani, u godini same obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog. Ipak, spletom okolnosti, prolongirana je za ovu godinu.

„Posebno nam je zadovoljstvo što smo kao Ogranak Matice hrvatske u Petrinji mogli odgovoriti na poziv gospodina Stjepana Sučića i zajedno s Interpretacijskim centrom pripremiti ovu izložbu, u ovim, za nas jubilarnim godinama, odnosno u danima kada slavimo tridesetu obljetnicu od obnoviteljske Skupštine Ogranka Matice hrvatske u studenom 1990. godine. Sljedeće godine ćemo proslaviti i 50 godina od osnutka Ogranka Matice hrvatske u Petrinji koji je bio baš na jedan simboličan datum, 30. svibnja 1971. godine“, rekao je Krpan koji je uz Stjepana Sučića autor i urednik kataloga izložbe.

Izložba i katalog otkrivaju i neke poveznice Petrinje i Petrinjaca s djelom Vatroslava Lisinskog.

„Petrinja i petrinjska društva, posebno ona glazbena, od samih početaka, znači od polovice 19. stoljeća, prepoznali su kvalitetu djela Vatroslava Lisinskog i ta glazbena djela su se vrlo rado izvodila i na trgovima i na ulicama, ali i u privatnim domovima. O tome postoje brojni zapisi i mi smo na neki način probali to staviti u nekoliko kratkih crtica, na nekoliko stranica u ovom našem katalogu  koji smo pripremili. Ova izložba nije onako svečana i veličanstvena kao što je bila priredba koja je pripremljena povodom 150. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog, a to je bilo 1969. godine kada su u Petrinji održani Drugi susreti pjevačkih zborova i kada je u našem parku posađena lipa Vatroslava Lisinskog.

Mi smo ipak i u ovom trenutku i u ovom vremenu htjeli ostaviti jedan mali trag s obzirom na Vatroslava Lisinskog, ostaviti poveznicu, pa smo na katalog stavili naslovnicu programske knjižice iz 1969. godine i rad slikara Petra Salopeka. Na zadnju stranicu ovog našeg kataloga stavili smo fotografiju koju je gospodin Hrvoje Bešlić fotografirao, da vidite koliko je narasla ta lipa Vatroslava Lisinskog u našem petrinjskom parku kroz koji svaki dan prolazimo, a mnogi od nas zapravo i ne znaju da je to lipa posvećena velikom hrvatskom skladatelju Vatroslavu Lisinskom. Htjeli smo da na neki način, nekim budućim naraštajima, budućim generacijama, dademo jedan mali poticaj da možda ponovo jednog dana i na našim ulicama i u našem Hrvatskom domu ili u našoj crkvi sv. Lovre zaori glazba Vatroslava Lisinskog, onaj potresni Cum invocarem, jer taj zaziv Vatroslava Lisinskog je aktualan u svakom vremenu, a posebno u ovom našem danas, kazao je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Petrinji, Vladimir Krpan.

Vatroslav Lisinski koji u hrvatskoj glazbenoj povijesti trajno ostaje zapisan kao tvorac prve hrvatske nacionalne opere „Lubav i zloba“  rođen je 8. srpnja 1819. godine u Zagrebu kao Ignacije Fuchs (u nekim izvorima Fuhs, Fuks, Fux). U vrijeme hrvatskog narodnog preporoda ime mijenja u Vatroslav Lisinski. O njegovu životnom i skladateljskom putu u kontekstu vremena hrvatskog narodnog preporoda tridesetih godina 19. stoljeća, nadahnuto je govorio autor izložbe Stjepan Sučić, dugogodišnji potpredsjednik Matice hrvatske.

„Sredina pretprošlog stoljeća, zapravo još trećina – tridesete godine, kad u cijeloj Europi buja glazbeni i književni i umjetnički romantizam, kad se stvaraju velika djela, ali se također istražuju i narodni napjevi, bilo je kod nas vrijeme kad je bilo pitanje hoćemo li se mi uopće održati kao narod, kao ondašnja Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, hoće li opstati naše ustanove, hoće li ostati naš jezik ili ćemo mi bez svega toga ostati. Tada je započeo hrvatski narodni preporod. Ne samo da se tražilo narodno blago, književnost, umjetnost, stvaranje svakovrsno, nego se promišljalo kako odgovoriti novom vremenu na nov način. U to doba nismo imali svoje novine. U to doba tridesetih godina, točnije 1830. napisao je Ljudevit Gaj „Kratku osnovu horvatsko – slavenskog pravopisanja“ i kao moto uzeo je misao sv. Augustina: „Ne usuđujemo se jer je teško, a teško je jer se ne usuđujemo“. Oni su se usudili – uvesti i pravopis, pokrenuti novine, osnovati društva i književno i gospodarsko društvo, putovali su po cijelom hrvatskom kulturnom prostoru, učili strane jezike, putovali po svijetu, nalazili prijatelje u europskim središtima kulture, donosili najbolje iz svijeta i razmišljali kako ćemo kao narod odgovoriti – u gospodarskom, kulturnom, prosvjetnom, političkom, diplomatičkom, u svakom smislu. I tu su uspjeli“, kazao je Sučić.

U tom vremenu narodnog i kulturnog preporoda, na nagovor svog prijatelja Alberta Ognjana Štrige, Vatroslav Lisinski stvara prvu hrvatsku operu „Ljubav i zloba“.

„Lisinski je dao nešto što se tih godina 19. stoljeća uopće nije moglo slutiti da je moguće – da bismo mi imali operu“, rekao je Sučić. Opera „Ljubav i zloba“ praizvedena je u Zagrebu 28. ožujka 1846. godine.

„Vatroslav Lisinski koji je bio učen, koji je rado čitao i studirao, koji je stvorio operu, koji je dobio oduševljenje publike, cvijeće i vijence, pohvale u novinama, bio je svjestan da za sljedeći korak treba još više učiti. Slava ga nije slomila ili ponijela. Uputio se u Prag na glazbeno usavršavanje. Nema novaca. Njegovi prijatelji našli su novac kako otići u Prag. Stvorio je čudesno djelo „Porin“. Znamo što se sve dogodilo, kakve su se tragične stvari dogodile sa slomom Hrvatskog narodnog preporoda uvođenjem Bachovog apsolutizma. Ono preporodno gibanje i ona snaga je naprosto klonula i nije više mogla biti tih pedesetih godina onakva kao što je bila pet ili tri – četiri godine ranije. Zatekla ga je bolest, umro je, izgubili smo ga“, podsjetio je autor izložbe.

Lisinski koji je pritisnut bolešću i oskudicom preminuo 31. svibnja 1854. nije doživio uprizorenje svoje druge opere „Porin“ dovršene 1851. „Porin“ je u Zagrebu praizveden tek 2. listopada 1897. godine.

„Pokazalo se da je bio dug i trnovit put od stvaranja „Porina“ do njegove izvedbe 1897. Teško je uopće pomisliti koju bismo sreću imali da je „Porin“ izveden kad je stvoren ili da je izveden pet ili deset ili čak trideset godina prije nego što izveden. No i tad kad je izveden, on je dao nevjerojatne kulturne plodove. Hrvatska glazba je procvala, hrvatsko kazalište. Bezbrojni pjevački zborovi pjevali su. Na ovoj izložbi izložene su brojne pjesmarice u kojima su djela i Lisinskog i drugih hrvatskih skladatelja i mi smo bili, kako kaže Ivan Trnski u svojoj pjesmi, „narod pjevajući“.

Obljetnice Vatroslava Lisinskog, stota, potom i dvjestota godina njegovog rođenja, bile su poticajne za naše glazbeno, kulturno stvaralaštvo. Svaka ta obljetnica je prigoda za rekapitulaciju, za promišljanje, za čuvanje i za novo stvaranje, rekao je Sučić, podsjetivši i kako je prvi hrvatski film, snimljen tijekom Drugog svjetskog rata, bio snimljen upravo o Lisinskom.

Lisinski koji se glazbenim stvaralaštvom bavio relativno kratko – samo jedanaest godina, ostavio je iza sebe opus od 142 autorska djela te 25 prerada – dvije opere, više od 70 solo pjesama od koji se i danas često izvode „Prosto zrakom ptica leti“, „Ribar“ ili pak biseri ljubavne lirike „Miruj, miruj srce moje“, „Tuga djevojke“ i dr. Napisao je oko 40 zborskih skladbi, ofertorij „Cum invocarem“, razna instrumentalna djela za klavir i orkestar…  Osim skladbi na vlastite tekstove, često je uglazbljivao tekstove poznatih književnika i pjesnika, svojih suvremenika i prijatelja  – Ivana Trnskog, Petra Preradovića, Stanka Vraza, Ivana Kukuljevića, Pavla Štoosa i drugih.

„Zašto je Vatroslav Lisinski za nas važan? Jer je najeuropskije ime hrvatske glazbe iz 19. stoljeća, jer je dao najljepše glazbeno ruho našem pjesništvu. Pjesme i Trnskog i Preradovića i Dimitrija Demetra i drugih pjesnika su živjele i u narodu su predstavljale nepresušno blago i nadahnuće za mnoga i mnoga stvaranja. Nezamisliv je naš sadašnji glazbeni život bez onoga što je bilo u Hrvatskoj tridesetih godina, bez onoga što je bilo dvadesetih godina 19. stoljeća. To se pokazalo silno plodnim“, zaključio je autor izložbe Stjepan Sučić, koji je na kraju svoje izlaganje o Lisinskom, glazbeno ilustrirao snimkom arije „Zorko moja“(iz opere „Porin“) iz 1930. godine.

Upravo je auditivni doživljaj posebnost ove izložbe, naglasila je ravnateljica Interpretacijskog centra baštine Banovine, Martina Mladenović.

„Pozivamo vas na izložbu „Vatroslav Lisinski“ koja je posvećena 200. godišnjici skladateljevog rođenja. U postavu izložbe očekuju vas knjige, časopisi i notni zapisi vezani za samog autora i skladatelja, ali i gramofonske ploče koje će biti sastavni dio razgledavanja izložbe. Izložba nam ostaje otvorena do 3. travnja i može se pogledati u naše radno vrijeme od ponedjeljka do petka, uz iznimku srijede, od 8 do 16 sati, a srijedom smo otvoreni od 12 do 20 sati“, poručila je Mladenović.

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI