PETRINJA – Savjetovalište za djecu, adolescente i obitelj koje djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu Hrvatski dom Petrinja, povodom Međunarodnog dana nenasilja organiziralo je radionicu za učenike od drugog do četvrtog razreda pod nazivom „Reci NE nasilju među djecom“. Tri radionice je vodio psiholog Armin Hadžić, ujedno i voditelj ovog Savjetovališta koji nam je otkrio kako je došlo do obilježavanja Međunarodnog dana nenasilja.
„Međunarodni dan nenasilja se obilježava 2.listopada i to je proglasila Glavna skupština UN-a i to na dan rođenja Mahatme Gandhija. Ove godine se obilježava 150.godišnjica rođenja Mahatme Gandhija, jednog od najvećih velikana tisućljeća, tako velike i značajne osobe u promicanju mira, nenasilja, tolerancije, poštivanja suživota, da je čak na rođendan jedne osobe u cijelome svijetu proglašeno obilježavanje tog dana“, rekao je Hadžić.
Dodaje kako je upravo taj dan obilježen kako diljem svijeta, tako i u Republici Hrvatskoj brojnim aktivnostima, pa je u Zagrebu na Bundeku otkriven i kip Mahatme Gandhija s njegovom prepoznatljivom izrekom : „Budi promjena koju želiš vidjeti“.
„Danas živimo u društvu nasilja. Nasilje je vrlo raširen fenomen, mi smo društvo nasilja, verbalno, psihičko, fizičko nasilje. Agresivnosti ima od kada ima i čovjeka, međutim ono što učimo djecu. Nenasilje je put oplemenjivanja sebe. Svi imamo agresiju, mržnju, vrlo negativne aspekte naše ličnosti, međutim imamo i jako pozitivne. Nekako u životu taj psihološki dio posla, neke psihohigijene mentalnog zdravlja, je u principu na koji način se nositi, neutralizirati, prerasti negativne naše karakteristike i na koji način kultivirati, ojačati i dati izričaj našim pozitivnim karakteristikama“, dodaje Hadžić.
Upravo zbog svega navedenog Savjetovalište je održalo tri radionice za djecu od drugog do četvrtog razreda osnovne škole, kako reći ne nasilju među djecom jer kako ističe Hadžić, to vršnjačko nasilje je dosta raširen fenomen.
„Napravili smo radionice gdje smo djeci na primjeren način prikazali koje su štetne implikacije i pokazali smo im mogućnosti kako reagirati na svakodnevne životne situacije s kojima se oni susreću u školi, na igralištu, na nenasilan, primjeren način. Danas društvo propagira nasilje. Moramo nažalost pogledati političke elite, moramo pogledati kakav je jezik, izričaj u Saboru, ili u sportu, to su poruke koje djeca podsvjesno primaju i uče da je legitimno ako sam ja na dobroj strani, pravo je koristiti sva sredstva, čak i agresiju nasilja da bi ostvario svoj cilj“, ističe Hadžić.
Ističe kako statistike pokazuju da svako peto dijete u Hrvatskoj trpi nasilje, odnosno da je žrtva vršnjačkog nasilja. „Ono što nam je problem, kako ga prepoznati, kako ga procesuirati, i ono što je najvažnije, na koji način raditi s počiniteljima da se mijenja modifikacija ponašanja da ponašanje bude primjereno, to nažalost moram reći zahtjeva multidisciplinarni pristup i suradnju intenzivno s roditeljima. Tu moraju biti uključeni roditelji, struka, odgojno-obrazovne ustanove i najbolje bi bilo društvo u širini. Time bi se postigao veliki uspjeh i pravi rezultat u tome. Veliki dio nasilja koji je emocionalan, psihički, socijalni, ostaje često neprepoznat, a ono ostavlja jako duboke i dalekosežne posljedice za mentalno zdravlje, psihičko zdravlje djeteta, emocionalno zdravlje djeteta. Ide toliko daleko da žrtve nasilja postanu depresivni, kliničko depresivni, razmišljaju i počinjavaju suicid, samoozljeđuju se, razvijaju cijeli niz autodestruktivnih ponašanja i ne funkcioniraju u školskom okruženju, poslije u radnom, i nemaju kvalitetu života kakvu bi trebali jer su bili duže vremena izloženi nasilju“, dodaje Hadžić.
Na samom kraju je posebno istaknuo kako je sve više prisutno i cyber nasilje, odnosno nasilje na internetu. „ Inače za kraj možemo samo reći definiciju nasilja. Nasilje se definira kao svako nanošenje štete drugoj osobi s namjerom, ciljem i svrhom, mora imati tu intenciju. Mora postojati namjera, nesrazmjer moći, dakle jedna osoba stavlja drugu u podređen položaj, mora biti jedan vremenski slijed, mora biti patnja prisutna od druge osobe, tako da su to elementi onoga što možemo staviti u definiciju nasilja“, zaključio je Hadžić koji je na kraju istaknuo da osim fizičkog nasilja koje je najočiglednije, imamo i verbalno nasilje, psihičko, socijalno nasilje, nasilje na nacionalnoj, vjerskoj i kulturnoj razini. Također imamo nasilje prema prirodi, ekocid, također tu su još obiteljsko nasilje, kao i nasilje prema sebi.
