Izbornik
hgk2410202311

Sisak domaćin konferencije „Obnovljiva energija za održivi razvoj“

SISAK – Obnovljivi izvori energije pružaju jedinstvenu mogućnost investicija, otvaranja radnih mjesta i razvoja regija diljem Hrvatske. Hrvatska je dosta uspješna po pitanju udjela zelene energije u ukupnoj potrošnji – prošle je godine udio iznosio čak više od 32 posto.

Upravo su različiti regionalni potencijali sunca, vjetra, vodika i geotermalne energije bili tema konferencije „Obnovljiva energija za održivi razvoj“, koja je održana u Sisku u organizaciji Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Sisak i Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore, u suradnji sa Županijskom komorom Otočac, Županijskom komorom Karlovac i Komorom Zagreb.

„HGK i njezino Udruženje obnovljivih izvora energije predano rade na maksimalnom iskorištavanju tog potencijala. Početkom ove godine prezentirali smo naš position paper – pregled najvećih prepreka za razvoj projekata uz prijedlog rješenja,“ poručila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac. „Malo koja djelatnost je toliko ovisna o blagovremenom  i kvalitetnom planiranju kao energetika,“ rekao je predsjednik Udruženja OIE HGK Ivo Čović.

Solari zauzimaju mali dio u proizvodnom miksu, no od prošle godine bilježimo dvostruko veći broj u kućanstvima. Na razini Sisačko-moslavačke županije u pripremi su projekti i investicije. U tijeku je razvoj četiri solarne elektrane na području Novske i Lipika. Značajna je i najavljena investicija za tvornicu za proizvodnju litij-ionskih baterijskih članaka za električna vozila i baterijske spremnike energije u Sisku. Uz vrijednost investicije iznad 300 milijuna eura, izgradnja prve faze trebala bi započeti krajem 2024., uz dovršetak do 2027. U prvoj fazi planirana je snaga od oko 130 MWp, a kasnije uz dodatnih 260 MWp. Tomo Galić, voditelj projekta Sunceco iz Siska, govorio je o izgradnji sunčanih elektrana na krovovima poslovnih građevina i na zemlji za vlastite potrebe i prodaju električne energije na tržištu. „Elektrane i baterijski spremnici mogu pomoći dugoročno stabilizirati cijene električne energije,“ rekao je Galić.

Geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina. Svi oni gradovi koji imaju dokazan geotermalni potencijal, imaju priliku postati pametni termalni gradovi. Primjer je i projekt TopThermalCity i REWARDheat u Topuskom, koji je predstavio ravnatelj Lječilišta Topusko Domagoj Mosler. „Projekt uključuje proširenje i sanaciju toplovodne mreže, korištenje geotermalne vode u energetske svrhe, povećanje broja korisnika te veću iskorištenost geotermalne vode kao obnovljivog izvora energije,“ pojasnio je Mosler. I u poljoprivredi geotermalna energija ima širok spektar primjene, uključujući uzgoj, obradu, skladištenje, grijanje staklenika i sterilizaciju tla.

Konferencija, koja je okupila sudionike iz cijele Hrvatske, tematski je bila podijeljena u nekoliko panela na kojima se govorilo o prilikama i financijskoj podršci zelenoj tranziciji te  primjeni obnovljivih izvora energije, odnosno sunčeve energije, zelenog vodika, energije vjetra i geotermalne energije.

„Sisačko-moslavačka županija je trenutno u postupku izmjene Prostornog plana čime ćemo omogućiti gradnju 20 sunčanih elektrana na području županije, a prema podacima s kojima raspolažemo u planu je gradnja i oko 5 elektrana u poslovnim zonama. Želimo pratiti razvoj u Hrvatskoj i osigurati održivi razvoj, ali i biti jedna od županija predvodnica u korištenju obnovljivih izvora energije. Osim sunčeve energije, za Sisačko-moslavačku županiju značajna je geotermalna energija. Tu se svakako ističe Topusko gdje geotermalnom vodom grijemo cijeli sustav Lječilišta Topusko i Top Termi, zgrade škole i općine te dvije stambene zgrade“ – istaknuo je župan Ivan Celjak.

„Za našu županiju je izuzetno važno provoditi projekte koji će osigurati neovisnu dobavu energenata iz obnovljivih izvora energije. Drago mi je da postoji toliko interesa i najavljenih budućih investicija na području naše županije, jer obnovljivi izvori energije nisu samo naša budućnost, već naša sadašnjost“ – zaključio je župan Celjak.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X