SISAK – Središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe održano je u Spomen parku Brezovica kraj Siska. Na današnji dan prije 81 godinu u šumi Brezovica kod Siska osnovan je Prvi sisački partizanski odred koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. Prije središnje svečanosti, brojna izaslanstva položila su podno spomenika, crvene karanfile, vijence te su upalili svijeće.
Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske je uvodno kazao kako je u svijesti mladih potpuno istisnuta istina o danima II.Svjetskog rata. „Mladi jedva da znaju tko je stajao na kojoj strani i koja je strana bila prava. Ona jedina moguća za svakoga tko je htio sačuvati čast i dostojanstvo. Upravo zato treba upozoravati, da budem precizniji, nastavljati upozoravati jer to činimo već godinama, možda ne dovoljno glasno i uporno, treba upozoravati na činjenicu da nam mlade generacije, čast iznimkama, stasaju u neznanju, odnosno oboružane onim znanjem što im ga nude i obrazovni sustav i mediji i publicistika i politika, ali i crkva. Zbog svega toga moramo prosvjedovati glasnije, energičnije i agresivnije no što smo to činili do sada“, rekao je Habulin.
Između ostaloga je kazao kako su u Brezovici kako bi podsjetili da je tu formiran prvi partizanski odred u Hrvatskoj kojim nagoviješten opći ustanak, ali ne, kako kaže Habulin, protiv hrvatske države. „To je bio ustanak protiv nacifašističkog okupatora i svih koji su pristali da okupatorima pomažu u porobljavanju vlastitog naroda. Ovdje smo da zatražimo od aktualne vlasti glasnije i jasnije nego ikada da učini kraj neustaškom, odnosno neofašističkom divljanju na javnoj sceni i da se razumijemo, kada kažem da učini kraj, ja ne zazivam nikakvu represiju. Ja samo pozivam demokratsku državu da se demokratskim sredstvima obrani od onih koji su zakleti neprijatelji demokracije. Ako hoćemo imati demokratsku civiliziranu Hrvatsku 21.stoljeća, onda u toj Hrvatskoj nema i ne smije biti mjesta na javnoj sceni za one koji svojim pisanjem, bilo govorenjem, akcijama, vuku prema mračnim stranicama naše povijesti, prema onom razdoblju za koje će ti isti u određenim prilikama licemjerno reći da se ne ponovi nikada“, dodaje Habulin.
Također je istaknuo da ako se danas ne uspijemo izboriti za čvrstu i nepromjenjivu afirmaciju antifašizma da ćemo napraviti propust s dalekosežnim posljedicama. „Antifašizam je trajna vrijednost. To je nije političko već ljudsko opredjeljenje. Borimo se i borit ćemo se za to da antifašizam ne bude samo mrtvo slovo na papiru u preambuli hrvatskog Ustava nego da jedno od temeljnih kamena na kojima mora počivati naše društvo. Ideja za koju će i mladi shvatiti kako su bez nje i sloboda i demokracija tek prazne fraze“, zaključio je Habulin.
Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske bio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je kazao kako je današnji dan spomen na važan trenutka u hrvatskoj povijesti. „Spomen na dan osnivanja prve antifašističke postrojbe sisačkog partizanskog odreda, spomen na dan kada su naši građani i to prvenstveno Hrvati se udružili i krenuli u oružani otpor protiv fašizma. Taj simbolički važan potez i stvaranje odreda kao prve antifašističke borbene jedinice označio je prekretnicu u borbi protiv fašizma u ovom dijelu Europe. Čin je to koji je imao implikacije i na modernu hrvatsku povijest. Partizanski pokret okupio je brojne hrvatske građane različitih nacionalnih, vjerskih, etičkih pripadnosti, građane koje je spajao jedan cilj, to je pobjeda nad fašizmom i uspostava mira“, kazao je Malenica te podsjeća kako je i prvi hrvatski predsjednik dr.Franjo Tuđman bio sudionik tog pokreta te je upravo Tuđman predložio da 22.lipnja postane državni praznik.
„Želim isto tako naglasiti da je prihvaćanje vlastite povijesti, i dobrih i loših strana, znak zrelosti jednog naroda, društva i države. Povijesna je istina da je hrvatski narod stao među pobjede II.Svjetskog rata, među pripadnike antifašističke koalicije. U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je zasigurno imala jedan od masovnijih pokreta otpora u Europi. Dali smo značajan doprinos u slomu nacističkog pokreta u Europi i na tom doprinosu moramo biti trajno zahvalni. Fašizam, a pogotovo nacizam kao ideologija, kao poredak su negirali čovjeka. U dijelu ljudi, u društvu su probudili ono najgore. Fašizam i nacizam su mnogima oduzeli ljudsko dostojanstvo, uzrokovali nesagledive patnje i stradanja te ostavili posljedice kojih se i danas, gledajući unatrag, sramimo“, kazao je Malenica.
Također je istaknuo kako je hrvatska povijest bremenita i složena, u njoj su zabilježene brojne pobjede i značajna dostignuća, ali i podjele i sukobi. Također je kazao kako je hrvatski narod tijekom povijesti znao izabrati stranu pobjednika.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora bio je sisačko-moslavački župan Ivan Celjak je kazao kako su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata najveći heroji u hrvatskoj povijesti te su ostvarili višestoljetni san o slobodi, samostalnosti i neovisnosti.
„Granice u kojima je ostvarena Republika Hrvatska izborili su upravo antifašisti i antifašistička borba. Sisak je ponosan na tri važna povijesna događaja koji su se dogodilo na području Siska. Na bitku s Turcima na današnji dan 1593.godine kada je zaustavljen prodor Osmanlija prema Zagrebu i Beču. Na prvi antifašistički odred koji je osnovan u Sisku koji je udario temelje borbe protiv fašizma i nacizma i na prvu dragovoljačku postrojbu ustrojenu u Domovinskom ratu u lipnju 1991.godine. Potrebno je jasno razgraničiti antifašizam i antifašističku borbu od zločina koji su počinjeni nakon II.Svjetskog rata“, rekao je između ostaloga Celjak.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović je uvodno kazao kako antifašizam nije iskorjenjiv, jer je taj korijen dubok jer je to sastavni dio hrvatskog puta te jedna od žila koje čine naš korijen. „Prošlo je puno godina. Prošle godine slavili smo i obilježavali 80.godišnjicu ustanka i okupljanja prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica. Taj odred i pokret koji je iz njega izrastao je hrvatski narod stavio na onu mirniju, sigurniju, ljepšu stranu povijest jer bez tih ljudi i bez onih koji su ih organizirali, hrvatsko ime i hrvatska reputacija bili bi okaljani kako nisu bili okaljani nikada u povijesti. Mi smo dali ogroman obol pobjedničkoj vojsci, naši preci su se borili na strani dobra i o tome moramo govoriti cijelo vrijeme. Činjenica je da smo ovdje na događaju koji je i dalje hrvatski državni praznik koji se organizira pod pokroviteljstvom Vlade od prošle godine, govori da za antifašizam u Hrvatskoj opasnosti nema. Ali da bi on živio kao sjećanje, kao jedan lijep sentiment treba raditi s mlađima kojih je ovdje nažalost sve manje i manje i to je prirodno“, kazao je između ostaloga Milanović.
