SISAK – „Samodostatnost u hrani za održivu budućnost“, naziv je konferencije koja je danas održana u hotelu Panonija u Sisku u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i HGK Županijske komore Otočac.
„Samodostatnost nacionalnih gospodarstava u proizvodnji hrane postaje vrlo važna tema državnih politika. Osim ekonomskog, proizvodnja hrane postaje i bitno političko pitanje za osiguranje društvene stabilnosti. Globalne krize na tržištima hrane uzrokovane pandemijom i ratom u Ukrajini osvijestile su potrebu iskorištavanja punog potencijala poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj. Osnaživanje domaće proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda posebno je važno za županije s pretežito ruralnim područjima kao što su Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska, čiji je razvoj najprije zaustavio rat, potom i katastrofalni potres na širem području Siska, Petrinje i Gline“, rečeno je među ostalim na konferenciji.
Sudionike skupa je u ime sisačko-moslavačkog župana Ivana Celjaka, pozdravio njegov zamjenik Mihael Jurić. Istaknuo je važnost ovakvih tema upravo za područje Sisačko-moslavačke županije gdje djeluje velik broj poljoprivrednika.
„Sisačko-moslavačka županija ponosi se svojom različitosti koja otvara brojne mogućnosti u proizvodnji hrane. U Moslavini smo ponosni na najveće nasade jabuka i na sortu škrlet, u Slavoniji na ratarstvo, na povrtlarsku proizvodnju na Banovini i banijske kobasice. Možemo se pohvaliti i kako u našoj županiji imamo najveći broj pčelinjih zajednica i konjskih grla u RH. Sve je više mladih poljoprivrednika kojima pomažemo kroz konzultantske usluge, npr. Razvojne agencije SIMORA, da se prijave na razne fondove koji obuhvaćaju široke mjere i sve se više koriste i stvaraju dodanu vrijednost našim poljoprivrednicima. Naš smjer je nadogradnja postojeće poljoprivredne proizvodnje. Sisačko-moslavačka županija ima veliku budućnost u proizvodnji hrane i to ne samo za stanovnike naše županije već i cijele Hrvatske. Dodatne benefite možemo ostvariti uvođenjem novih tehnologija, jer kada se nove tehnologije uvedu u već uhodana obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mogu se očekivati i dodatni prihodi”, naveo je Jurić.
Predsjednik HGK Županijske komore Sisak Tihomir Babić naglasio je važnost povezivanja proizvođača, struke te lokalne i regionalne samouprave.
„U toj razmjeni iskustava, znanja i primjera dobre prakse ukazali smo na važnost samodostatnosti u proizvodnji. Proizvodnja hrane može imati ključnu ulogu u revitalizaciji, jer potiče lokalnu poljoprivredu, stvara nove poslovne prilike proizvođačima hrane te povećava privlačnost ruralnih područja za stanovanje i život“, zaključio je Babić.
„Ulaganjima u povećanje proizvodnje i mobilizacijom neiskorištenih prirodnih resursa možemo povećati samodostatnost poljoprivrednih i prehrambenih proizvodima u kojima Hrvatska može biti konkurentna i koji su važni za opskrbu stanovništva. To povećanje odrazilo bi se i na zapošljavanje te unaprjeđenje kvalitete života u ruralnim sredinama“, kazala je direktorica Sektora za poljoprivredu HGK Jelena Đugum. Poručila je da će HGK i dalje poticati suradnju gospodarstva, znanosti, državnih institucija, lokalne i regionalne uprave za pronalaženje najboljih rješenja za unapređenje proizvodnje u poljoprivredi.
U hrvatsku poljoprivredu do sada je iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno više od 2,48 milijardi eura, a nova sredstva će biti važna za nastavak jačanja produktivnosti, otpornosti i konkurentnosti poljoprivrede i domaćih proizvođača hrane“, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
„Poljoprivreda i samodostatnost u proizvodnji hrane u vremenima kontinuiranih tržišnih poremećaja i globalnih kriza postaju sigurnosne kategorije i strateška orijentacija nacionalnih ekonomija. Pravovremeno smo to prepoznali te kroz nacionalne strateške planove definiramo intervencije i sredstva za buduće investicije. Generacijska obnova, digitalna i zelena tranzicija, kratki lanci opskrbe, snažnije povezivanje domaćeg lanca opskrbe hranom, udruživanje i jačanje potrebne infrastrukture neki su od ključnih segmenata u koje će se, između ostalog, usmjeravati sredstva iz Strateškog plana ZPP 2023.-2027., vrijednog gotovo 3,8 milijardi eura, ali i iz NPOO-a te definiranih reformi u poljoprivredi ukupno vrijednih više od 131,1 milijun eura”, kazao je Majdak.
Osim izraženog vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda problem predstavlja i struktura uvoza u kojem dominiraju proizvodi više dodane vrijednosti, upozorila je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
„Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost. Povećanje dodane vrijednosti sektora rezultirat će otvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda“, naglasila je Petir.
O važnosti lokalne samodostatnosti u proizvodnji hrane, govorili su brojni stručnjaci iz gospodarstva, akademske zajednice i različitih institucija. Raspravljalo se i o trenutnim izazovima s kojima se suočava sektor proizvodnje i prerade hrane. Digitalizacija je istaknuta kao jedan od ključnih alata za podizanje konkurentnosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i razvoj ruralnih krajeva. Osim razmjene znanja i iskustva, cilj ove konferencije bio je potaknuti suradnju između poljoprivrednih proizvođača, prehrambene industrije i lokalne i regionalne uprave.
Izvori: HGK Županijska komora Sisak i SMŽ
