PETRINJA – Gostujući u Trenici Petrinjskog radija, Tihomir Babić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Sisak, osvrnuo se na gospodarske pokazatelje naše županije u 2022.godini. Navedenu godinu Babić je ocijenio relativno dobrom.
„Naše gospodarstvo je u 2022.godini ostvarilo prihod od 1,8 milijardi eura te rashode od 1,7 milijardi eura kao i dobit od 79 milijuna eura. Prodaja u Hrvatskoj gospodarstva Sisačko-moslavačke županije je iznosila 1,1 milijardu eura, a izvoz je iznosio 599 milijuna eura. Broj zaposlenih je bio 21 274 u gospodarstvu, to nije ukupan broj zaposlenih u županiji. Moram reći da su u svim kategorijama ostvareni porasti u odnosu na 2021.godinu“, otkriva Babić.
Dobri rezultati ostvareni su usprkos zastoju poslovanja Petrokemije tijekom 2022.godine kao i prelaska tvrtke Lonia pod okrilje Studenca. „Što se tiče Petrinje, ukupni prihodi gospodarstva Petrinje su u 2022.godini iznosili 212 milijuna eura, što je 11 posto gospodarstva Sisačko-moslavačke županije. Inače Sisak, Kutina i Petrinja čine tri četvrtine ukupnog gospodarstva u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ukupni rashodi petrinjskih poduzetnika bili su 199 milijuna eura, dobit je bila 11,5 milijuna eura. Prodaja u Hrvatskoj je bila 149 milijuna eura, a izvoz je bio 46,2 milijuna eura“, dodaje Babić.
Na području Petrinje posluje ukupno 384 tvrtke koje su zapošljavale gotovo 2300 radnika. Najviše je mikro i malih poduzeća, ukupno njih 380. Na području cijele županije prevladava prerađivačka industrija, a tu slijedi građevinarstvo te trgovina, otkriva Babić.
„Mi kada usporedimo 2019.godinu, predkriznu godinu prije COVID-a i 2022.godinu, imamo porast ukupnih prihoda od 30 posto, rast rashoda za 28 posto, dobit nam je rasla 71 posto. Prodaja u Hrvatskoj je porasla 15 posto, a izvoz je u te četiri godine porastao 44 posto. Porasle su aktive i kapital te je porastao broj zaposlenih s 18 800 na 21 274. Mi možemo reći da smo mi uspješno prevladali krizu COVID-a i krizu koja je uzrokovana potresom“, dodaje Babić.
Kao ključne probleme gospodarstva naše županije navodi manjak radne snage, neusklađenost tržišta rada s obrazovnom politikom, a kao problem navodi i produktivnost te tehnološko zaostajanje. Kao problem naveo je i ciljeve Europske unije po pitanju zelene tranzicije koja očekuje sve naše gospodarstvenike.
