Već više od 10 godina Hrvatska je članica Europske unije. Stoga ćemo danas razgovarati s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o Europskom stupu socijalnih prava.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 10.studenoga 2023.godine
TEMA: Europski stup socijalnih prava
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. Već više od 10 godina Hrvatska je članica Europske unije. Stoga ćemo danas razgovarati s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o Europskom stupu socijalnih prava.
Mario: Za početak pokušajmo definirati ovaj pojam: Europski stup socijalnih prava.
Daša: Europski stup socijalnih prava čini okosnicu socijalne Europe u razdoblju 2021.-2027. godina.
Godine 2017. na Socijalnom samitu u Gothenburgu, Europski parlament, Vijeće i Europska komisija proglasili su Europski stup socijalne pravde. To je skup od 20 načela podijeljenih u tri cjeline:
1) jednake mogućnosti i pristup tržištu rada
2) pravedni uvjeti rada
3) socijalna zaštita i uključenost
Jaka socijalna Europa usmjerena je na ljude i njihovu dobrobit.
Akcijski plan za provedbu Europskog stupa socijalnih prava stavlja naglasak na brojnija i bolja radna mjesta, razvoj vještina, stvaranje Unije ravnopravnosti ili brigu da svi imaju dostojan život i primjernu skrb.
Mario: Pokušajte nam sada nešto više reći o sadržaju tih tri cjelina – na što se one odnose?
Daša: Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada uključuje obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje; rodnu ravnopravnost; jednake mogućnosti i aktivne potpore zapošljavanja.
Pravedni uvjeti rada uključuju sigurno i s mogućnostima usklađeno zaposlenje; primjerenu radu plaću; informacije o uvjetima zaposlenja i zaštiti u slučaju dobivanja otkaza; socijalni dijalog i uključenost radnika; ravnotežu između poslovnog i privatnog života; zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje.
Socijalna zaštita i uključenost uključuju skrb o djeci i postojanju potpora koja su namijenjene djeci; socijalnu zaštitu; naknadu za nezaposlene; zajamčeni minimalni dohodak; dohodak u starosti i mirovine; zdravstvenu skrb; uključenost OSI; dugotrajnu skrb; stanovanje i pomoć beskućnicima i dostupnost socijalnih usluga svima u potrebi.
Mario: Recite nam nešto o Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava.
Daša: Akcijski plan za provedbu Europskog stupa socijalnih prava stavlja naglasak na brojnija i bolja radna mjesta, razvoj vještina, stvaranje Unije ravnopravnosti, te brigu da svi imaju dostojan život i primjernu skrb.
Godine 2021. na Socijalnom samitu u Portu – donesena je Deklaracija iz Porta – koja ističe postojanje potvrde i obnove obveze provedbe Europskog stupa socijalnih prava na najvišoj političkoj razini – tada je donesen i Akcijski plan za provedbu ESSP-a.
Godine 2021. Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora i Vlada RH podržale su primjenu donesenog Akcijskog plana za provedbu ESSP-a.
Navedeno je imalo za cilj pokretanje provedbe na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; ukazivanje na značajnije prilike za financiranje projekata sredstvima EU-a; pojačano praćenje, koordinaciju i provedbu odobrenih projekata; jačanje socijalnog dijaloga i veće uključivanje civilnog društva u sva društvena razvojna i socijalna djelovanja.
Mario: Koliko mi je poznato ovaj Akcijski plan ima i vrlo jasna očekivanja, koja su to očekivanja?
Daša: Da, upravo tako. Barem 78% stanovništva u dobi od 20 do 64 godine trebalo bi biti zaposleno do 2030. godine. Prema podacima iz 2019. godine razina zaposlenosti je 73,1 %. Nadalje, barem 60% svih odraslih osoba svake bi godine trebalo sudjelovati u osposobljavanju (po osobnom izboru, a na temelju zahtjeva tržišta) do 2030. godine. Prema podacima iz 2016. godina razina sudjelovanja stanovništva u raznim osposobljavanjima je 37,4%. Barem 15 milijuna manje osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost do 2030. godine. Prema podacima iz 2019. godine razina ovog rizika je zastrašujući 91 milijun osoba.
Mario: Maloprije ste spomenuli i veću uključenost civilnog društva u razvojna i socijalna djelovanja. Kako stojimo po pitanju postojanja udruga u našoj županiji?
Daša: Broj udruga po djelatnostima u Sisačko-moslavačkoj županiji u lipnju 2023. godine bio je slijedeći:
- Branitelji i stradalnici – 110
- Demokratska politička kultura – 181
- Duhovnost – 34
- Gospodarstvo – 242
- Hobistička djelatnost – 37
- Kultura i umjetnost – 400
- Ljudska prava – 194
- Međunarodna suradnja – 162
- Obrazovanje, znanost i istraživanje – 224
- Održivi razvoj – 123
- Ostala područja djelovanja -17
- Socijalna djelatnost 282
- Sport – 515
- Tehnička kultura – 94
- Zaštita i spašavanje – 194
- Zaštita okoliša i prirode – 212
- Zaštita zdravlja 110
Ukupan broj udruga u lipnju 2023. u SMŽ je – 1688. Mislim da je ovo hvale vrijedan broj i da su udruge aktivne na našem području.
Mario: Recite nam nešto o rezultatima empirijskog istraživanja o izazovima primjene Europskog stupa socijalnih prava u Hrvatskoj.
Daša: Empirijsko istraživanje o izazovima primjene Europskog stupa socijalnih prava u Hrvatskoj provedeno je u siječnju i veljači 2023. godine putem devet intervjua s dionicima iz različitih sektora (donositelji politika, javni službenici, stručnjaci iz akademskog sektora, sindikata i civilnog društva) s ciljem dobivanja uvida o obilježjima i ključnim izazovima hrvatske socijalne države, relevantnosti načela Europskog stupa socijalnih prava, te trendovima europeizacije. Prevedeno kvalitativno istraživanje, polu-strukturirani intervjui s ključnim dionicima koje smo već spomenuli. U zaključcima je istaknuto slijedeće:
- Zaostajanje u obrazovanju (stupanj tercijarnog obrazovanja, te posebno sudjelovanje u cjeloživotnom obrazovanju)
- Niska konzistentnost aktivne politike zapošljavanja, relativno loša ciljanost, manjak prilagođenosti rada sa skupinama poput NEET populacije
- Relativno pozitivni pokazatelji zaposlenosti, ali niske stope aktivnosti (žena), veliki udio osoba zaposlenih na ugovore na određeno u kratkom trajanju (kraće od godine dana), lošiji položaj na tržištu rada mladih osoba
- Rodna ravnopravnost – potreba dosljednije primjene postojećih zakona, te aktivacija i senzibilizacija postojećih sustava poput obrazovanja i osposobljavanja, skrbi i zdravstva, te ulaganje većih napora k većoj uključenosti žena na tržište rada
- Društvo jednakih mogućnosti (područje na kojem su potrebni značajni pomaci) – socijalni i radni položaj različitih skupina, ostvarivanje socijalnih prava
- Adekvatnost sustava socijalne zaštite i specifično minimalnog dohotka
- Izazovi razvoja programa dugotrajne skrbi
- Marginalizacija programa stanovanja i stambenog zbrinjavanja ranjivih skupina
- Centralizacija sustava socijalne skrbi i daljnje slabljenje profesionalnih kapaciteta
- Klijentelizam u dodjeli socijalnih prava, uvođenje indeksiranja osnovica za ostvarivanje socijalnih prava temeljem rasta troškova života – izazovi modernizacije hrvatske socijalne politike
- Preventivna djelovanja, osnaživanje jednakih mogućnosti, ali i jačanje perspektive socijalnog ulaganja
- Skromni dosezi europeizacije – više formalne prirode
- Zamjećuju se potencijalni EU sredstava, no ističe se da ne mogu biti zamjena za sustavnije politike i intervencije
U konačnici istaknuto je da je Europski stup socijalnih prava slabo prepoznat u hrvatskom kontekstu, te da je budućnost socijalnog dijaloga i jačanja uloge socijalnih partnera u promijenjenom stavu u pogledu rada i radnih navika.
Mario: Prema vašem mišljenju što bi trebalo učiniti kako bi se poboljšao razvoj naše županije, ali i Hrvatske u cijeli kada govorimo o ciljevima Europskog stupa socijalnih prava.
Daša: Mišljenja sam da ne treba inzistirati na (simboličnom) povećanju socijalnih naknada, osobito ne onih jednokratne prirode, već treba poduprijeti povećanje prihoda drugačijom poreznom politikom i mjerama zapošljavanja. Treba izbjegavati institucionalizaciju i centralizaciju usluga – nove socijalne, obrazovne i zdravstvene usluge ne podrazumijevaju nužno i nove institucije već konkretno djelovanje na terenu.
Potrebno je izbjegavati isključivu oslonjenost na europske fondove s obzirom na to da takav pristup onemogućuje ili otežava pojavu novih pružatelja – kada se natječaji iz fondova EU-a i raspisuju za razvoj lokalnih usluga, važno je da omoguće inovativan pristup u skladu s lokalnim specifičnostima. Potrebno je maknuti politiku iz svih segmenata života i ne dozvoliti da se život odvija prema politički dirigiranim uvjetima. Važno je poticati rad i primjereno ga nagraditi, te dati priliku sposobnim i odgovornim, a ne podobnim ljudima da rade i utječu na ekonomski i socijalni razvoj.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
