muskarcizenekarijere

I to je život o Međunarodnom danu muškaraca

Dana 19. 11. u svijetu se obilježava Međunarodni dan muškaraca. Stoga ćemo razgovarati s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o muškarcima u obitelji i društvu općenito.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 17.studenoga 2023.godine

TEMA : Međunarodni dan muškaraca

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. Dana 19. 11. u svijetu se obilježava Međunarodni dan muškaraca. Stoga ćemo razgovarati s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o muškarcima u obitelji i društvu općenito.  

Mario: Koja je poruka obilježavanja Međunarodnog dana muškaraca. 

Daša: Dok za Međunarodni dan žena svi znamo, Međunarodni dan muškaraca prolazi skoro pa nezamijećeno.

Dana 19.11. obilježava se Međunarodni dan muškaraca kojim se slave muškarci svih  životnih dobi. Ciljevi su usmjereni na fizičko i mentalno zdravlje muškaraca i dječaka, promicanje spolne ravnopravnosti, harmonizacija rodnih odnosa, unaprjeđenje sigurnosti i kvalitete života, te isticanje pozitivnih muških uzora. Prilika je to i za proslavu postignuća i doprinosa muškaraca za dobrobit obitelji i zajednice.

Mario: Kako je došlo do obilježavanja Međunarodnog dana muškaraca? Koliko mi je poznato dva se datuma u studenom spominju kao dani muškaraca- zar ne?

Daša: Međunarodni dan muškaraca (International Men’s Day – IMD) obilježava se 19. studenog. Uveden je 1999. u državi Trinidad i Tobago, a dobio je potporu i Ujedinjenih naroda. Govoreći u ime UNESCO-a, Ingeborg Breines izjavila je da smatra kako je to „sjajna ideja i da će donijeti nešto ravnoteže među spolovima te da se UNESCO raduje suradnji s organizatorima ovog novo-uvedenog datum.“ Slavi se u državama: Trinidad i Tobago, Jamajka, Australija, Indija, SAD, Singapur, Malta, Južnoafrička Republika, Mađarska, Irska, Gana, Kanada, Danska, Francuska i Grenada.

Taj dan se sučeljava s događajem znanim kao Movember – naziv nastao kao spoj riječi „moustache“ (brk) te „november“ (studeni) – koji uključuje simbolično puštanje brkova uz jačanje svijesti o zdravstvenim problemima muškaraca.

Svjetski dan muškaraca bio je promoviran kao svjetski događaj, ali su ga službeno slavile samo Austrija i Njemačka. Priznao ga je UN u Beču i Gorbačovljeva zaklada 3. studenog 2000, koji su ga zajedno i organizirali jednom u godini. Unatoč tome što je bio ukinut, te zamijenjen novim spolno neutralnim slavljem, nastavio se obilježavati u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj – i to 3. studenog.

Mario: Podijelite s nama još neke osobitosti brojčanih podataka koji se odnose upravo na muškarce.

Daša: Muškarci u prosjeku umiru četiri godine ranije nego žene, sedam od deset žrtava ubojstva pripada muškoj populaciji, a muška je populacija više izložena riziku samoubojstva. U 96 posto slučajeva u kojima ljudi umiru na poslu, to su muškarci.

Mario: Recite nam nešto o ulozi muškarca u obitelji i društvu općenito. 

Daša: „Svaki dom je kombinacija hotela, restorana, praonice, a često i dječjeg vrtića i igraonice. Svakodnevni radni napor koji treba uložiti u te aktivnosti obično je nevidljiv osobama koje od njih imaju koristi, naročito djeci i supruzima, koji se mogu izjednačiti s korisnicima koji sve dobiju besplatno. Situacija se polako mijenja, no žene još uvijek rade većinu kućanskih poslova, iako muškarci rade istu vrstu poslova izvan kuće, za plaću, radeći kao kuhari, konobari ili domari.” Ovo je citat iz jednog zanimljivog novinskog članka o muško-ženskim odnosima.

Bilo koja zajednica ljudi potreban vođa koji će koordinirati akcije, rješavati sporove, a zatim preuzeti odgovornost za posljedice donesenih odluka. Isti princip funkcionira i u obitelji. Samo se ovdje u obitelji “vođa” naziva “glavom obitelji”. Ali poglavarstvo ne znači da je riječ vođe neporeciv zakon za sve članove kućanstva. Članovi obitelji imaju pravo davati svoje prijedloge, odbiti ili prihvatiti mišljenje glave obitelji, davati savjete i sl. A supružnik koji igra ulogu vođe trebao bi poslušati mišljenje svih, a zatim raditi kompromisno rješenje. U pitanjima koja ne podrazumijevaju kompromis ili jasan odgovor bit će presudna riječ glave obitelji. Ovo je odgovorna i teška privilegija. Tradicionalno, glava obitelji je muškarac, koji je stoljećima bio pružatelj i zaštitnik. Ali u uvjetima suvremene ekonomske i društvene ravnopravnosti spolova, koncept “glave obitelji” se promijenio (a u nekim obiteljima je ukinut).

Vođa obitelji može biti eksplicitan i skriven.

Eksplicitan  znači da je glava obitelji supružnik, čije vodstvo priznaju svi članovi obitelji. On otvoreno i sa zakonskim pravima upravlja svim procesima unutar ćelije društva.

Skriven vođa je supružnik koji se pozicionira kao „niži po rangu“, ali istovremeno, uz pomoć manipulacije ili dogovorom, promiče svoja mišljenja i odluke kroz jasnog vođu. Ovaj trenutak se može vrlo dobro pratiti kroz izreku „Muž je glava, žena je vrat. Kamo god se vrat okrene, tamo će i glava gledati.

Obiteljski sustavi temeljeni na rodnim ulogama. Te se uloge formiraju pod utjecajem kulturnih normi društva i svojevrsni su “šabloni” ponašanja, diktirajući standarde ponašanja sudionicima u društvu. Ulaskom u obiteljske odnose, osoba već razumije koju će ulogu zauzeti; što se može, a što ne.

Tradicionalno – dužnost muškarca u obitelji je materijalna potpora za osiguravanje sigurnog života. Dohodak bi trebao pokriti sve osnovne troškove moderne obitelji (hrana, stanovanje, odjeća, komunalne usluge i sl.). Naravno, ponekad žena zarađuje više od svog muža. Društveni preduvjeti također diktiraju svoje uvjete, pa se tako muškarcima nerijetko nude odgovornija i bolje plaćena radna mjesta.

Zaštita obitelji je važna funkcija. Muškarci su fizički jači od žena. Prema raznim istraživanjima koja nisu generalno prihvaćena i u potpunosti opravdana – emocionalno su uravnoteženiji i imaju matematički način razmišljanja. Stoga će pravi predstavnik jačeg spola kako se često i dan danas nazivaju muškarci, u slučaju opasnosti, podnijeti udarac, bilo da je riječ o udaru u doslovnom ili prenesenom smislu. Muž ne bi trebao prebacivati ​​odgovornost za rješavanje problema toga tipa na neko će reći krhku ženu.

Rješavanje tehničkih problema – osobito u funkcioniranju kućanstva. Ovdje je sve vrlo jednostavno. Često se od muškarca očekuje da na vrijeme popraviti policu, priključiti novu perilicu i riješiti probleme s grijanjem.

Muškarac je po prirodi strateg. Zajedno sa suprugom mora riješiti važna pitanja za obitelj. No, žene u pravilu jednostavno nude opcije i široku sliku rješavanja problema. A muškarci grade strategije, precizan plan djelovanja itd.

Muškarac koji je otac treba biti orijentiran na obitelj i sudjelovati u odgoju i podizanju djeteta. Navedeno nije samo zadaća i odgovornost majke. Muškarac – otac kada provodi vrijeme s obitelji treba biti posvećen svim članovima, te sudjelovati u davanju i primanju svih osjećaja.

Mario: Kako ostvariti dovoljno dobru ravnotežu u obiteljskim odnosima?

Daša: Svi smo različiti i jedinstveni. Ne postoji jedinstvena shema raspodjele obiteljskih obaveza.

Važno je da su supružnici aktivno uključeni u obitelj i da su zadovoljni sa svojim ulogama i dužnostima. Isto tako je važno da su prilagodljivi zahtjevima konkretnih situacija. Evo jednog od primjera: Žena u obitelji kuha, a muž dolazi po djecu u školu. Ali jednog dana muškarac je zadržan na poslu. Majka je otišla po djecu, potrošivši na to tri sata (muž je ujutro otišao autom, a žena javnim prijevozom). Dok se obitelj vratila, muškarac je već skuhao večeru, jer je kući stigao nešto ranije od supruge. Predstavljeni primjer savršeno ilustrira kako pravilno raspodijeliti obveze u obitelji, na temelju načela uzajamne pomoći.

Zamjena dosadašnjih uloga može biti dobro osvježenje za obitelj i njezine članove. Bitno je da se sve događa zajedničkim dogovorom i da ne uzrokuje nelagodu članovima obitelji – jer tamo gdje vlada ljubav uvijek se možete dogovoriti i doći do zajedničke odluke.

Ako muž vidi da njegova žena počinje bolje obavljati svoje dužnosti, on automatski (iz osjećaja dužnosti i zahvalnosti) počinje bolje obavljati svoje. Istina je i s druge strane: ako žena vidi da njezin muž bolje obavlja svoje dužnosti u obitelji, automatski (iz osjećaja dužnosti i zahvalnosti) počinje bolje obavljati svoje. Jedini je problem što obično nitko ne želi krenuti od sebe, jer je puno lakše optužiti drugoga za loše ponašanje, iako to ne rješava problem, već ga samo pogoršava. Ne možete poboljšati odnos optužujući jedno drugo.

Muž nema pravo prigovarati svojoj ženi što ne ispunjava svoje dužnosti ako on sam ne ispunjava svoje. Isto tako, žena nema pravo optuživati ​​svog muža da ne ispunjava svoje dužnosti ako ona ne ispunjava svoje.

Mario: Koji je problem u srži muškarca i braka – i kakve to veze ima s odgojem?

Daša: S obzirom na opadanje ukupnog broja brakova i povećanje broja rastava i muškarci i žene imaju problem s brakom. Ljudi imaju istovremeno potrebu i pripadati i biti neovisni i često se muče kako izbalansirati te dvije strane.

S jedne strane i muškarce i žene se većinom odgaja da je brak jedno od važnih postignuća odraslosti i da smo manjkavi ako ga ne realiziramo. Pojačan pritisak može onda rezultirati time da se ili zaletimo u brak ili pružamo otpor. Istovremeno, u zapadnim društvima raste naglasak na slobodi i neovisnosti koja može biti u sukobu sa stupanjem u brak ili održavanjem braka. Stoga je i slika braka često da je to gubitak slobode, a zanemari se da je istovremeno to i pripadanje i stvaranje nove obitelji.

Mario: Smatra li se muškarac zanemarenim kad dođu djeca?

Daša: Dolazak djeteta u obitelj svakako snažno utječe i na svakog roditelja i na njihovu međusobnu dinamiku. Postoje razni scenariji kako dolazak djeteta može utjecati na partnerski odnos i jedan od njih je da se primjerice majka jako usmjeri na odnos s djetetom i da u toj uronjenosti zanemari odnos s partnerom. No to može ići i u suprotnom smjeru i imam iskustva rada sa ženama kojima je bilo teško jer je otac svu nježnost usmjerio prema djetetu. Kada se dogodi taj scenarij, razumljivo je da će se partner osjećati zanemareno i daljnja dinamika onda ovisi o tome kako će se nositi s tom situacijom. Neki će se zbog toga ljutiti i biti ljubomorni, drugi će pokušati razgovarati s partnerom/partnericom o tome kako da zadrže odnos, treći će se distancirati i zahladiti odnos, četvrti će se upustiti u afere, peti će uroniti u svoj odnos s djetetom, šesti će se više usmjeriti na posao i druge aspekte života.

Mario: Stupaju li muškarci u roditeljstvo emotivno nezreli?

Daša: Roditeljstvo je velika promjena u životu i neprilagođene reakcije koje imamo kao roditelji mogu doći i od toga da smo nespremni stupili u tu ulogu, ali i iz toga da su nam se s roditeljstvom aktivirale neke nove emocije i ponašanja koje prije nismo imali jer nikad prije nismo bili roditelj. Bit odraslosti je da imamo puno više izbora ali i odgovornosti za posljedice. Što više njegujemo tu našu „odraslost” bolje ćemo se pobrinuti za sebe, ali i imati kvalitetnije odnose.

Mario: No, osim Međunarodnog dana muškaraca – istog dana se obilježava i Svjetski dan WC-a. Što možemo reći o tome na samom kraju naše današnje emisije. 

Daša: Da, dana 19. 11. je i Svjetski dan WC-a. Organizacija pod imenom World Toilet Day svake godine 19. studenog želi upozoriti na porazne statistike. Žele da svaka osoba na svijetu do 2030. ima prikladan sanitarni čvor i higijenski toalet. Danas, 4,5 milijardi ljudi živi bez sigurnog sanitarnog čvora, a 892 milijuna ljudi još uvijek prakticiraju veliku nuždu na otvorenom, koji uglavnom žive u ruralnim područjima, piše na službenoj stranici organizacije.

Čak 600 milijuna ljudi dijeli toalet ili školjku za nuždu s drugim domaćinstvima. Sve se to događa zbog prevelikog rasta populacije na svijetu, a obavljanje nužde na otvorenom najveći je problem u subsaharskoj Africi i Oceaniji.

Osim toga, WC je važan dio života. Istraživanja pokazuju da u njemu svaka osoba tijekom svog životnog vijeka provede u prosjeku oko tri godine. U svijetu se dnevno u WC-ima voda iz vodokotlića pusti oko 26 do 30 milijardi puta, a zanimljivo je da žene toaletni papir najčešće koriste zgužvanog, dok ga muškarci slažu i preklapaju.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana, na istom mjestu i u isto vrijeme. Do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X