U današnjoj emisiji I to je život razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o psihosocijalnim rizicima i mentalno zdravlje na radnom mjestu.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 16.veljače 2024.godine
TEMA : Psihosocijalni rizici i mentalno zdravlje
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je živo razgovarat ćemo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o psihosocijalnim rizicima i mentalno zdravlje na radnom mjestu.
Mario: Što su psihosocijalni rizici na radnom mjestu?
Daša: Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg načina rada, organizacije i upravljanja, kao i iz lošeg socijalnog konteksta rada, a mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda. Neki od primjera radnih uvjeta koji dovode do psihosocijalnih rizika jesu:
- prekomjerno radno opterećenje
- proturječni zahtjevi i nejasna uloga radnika
- neuključenost u donošenje odluka koje utječu na radnika
- nemogućnost utjecanja na način na koji se posao obavlja
- loše upravljanje promjenama unutar organizacije
- nesigurno radno mjesto
- neučinkovita komunikacija
- nedostatak potpore uprave ili kolega
- psihološko i seksualno uznemiravanje i
- zahtjevni klijenti, pacijenti, učenici itd.
Prilikom razmatranja zahtjeva radnog mjesta, važno je jasno razlikovati psihosocijalne rizike poput prekomjernog radnog opterećenja i uvjete u kojima postoji radno okruženje koje pruža potporu, iako je poticajno i ponekad izazovno, te u kojem su radnici dovoljno autonomni, osposobljeni i motivirani za obavljanje posla na najbolji mogući način. Dobro psihosocijalno okruženje poboljšava učinkovitost i osobni razvoj, kao i mentalnu i fizičku dobrobit radnika.
Mario: Kako radnici, zaposlenici doživljavaju stres?
Daša : Radnici doživljavaju stres ako su opći radni zahtjevi pretjerani i nadilaze njihove mogućnosti nošenja s njima. Osim problema povezanih s mentalnim zdravljem kao što su izgaranje, tjeskoba, depresija, pa čak i suicidalne namjere, radnici koji pate od dugotrajnog stresa mogu razviti ozbiljne fizičke zdravstvene probleme kao što su bolest krvožilnog sustava ili mišićno-koštani poremećaji.
Na razini organizacije negativni učinci uključuju loš sveukupan poslovni učinak, učestalije izostajanje s posla i prezentizam (radnici dolaze na posao kada su bolesni i ne mogu učinkovito funkcionirati), te veću izmjenu radnika, kao i povećane stope nezgoda i ozljeda. Izostanci povezani s mentalnim zdravljem obično su dulji od onih koji proizlaze iz drugih razloga, a čimbenici rizika povezani s radom važan su element koji doprinosi povećanim stopama prijevremenog umirovljenja. Procijenjeni troškovi za poduzeća i društvo značajni su i dosežu milijarde eura na nacionalnoj razini.
Stres, tjeskoba i depresija čine drugi najčešći zdravstveni problem povezan s radom koji pogađa europske radnike. Navođenje aspekata mentalnog zdravlja i spominjanje izazova na radnom mjestu i dalje je povezano sa strahom od stigmatizacije. Ipak, udio radnika koji su izjavili da se suočavaju s čimbenicima rizika koji mogu negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje iznosi gotovo 45 %. Međutim, kada se promatraju kao problem organizacije, a ne kao greška pojedinca, psihosocijalni rizici mogu se rješavati na isti strukturiran i organiziran način kao i drugi rizici za sigurnost i zdravlje na radu.
Mario: Koliko je taj problem važan?
Daša : Istraživanje OSH Pulse koje je EU-OSHA provela 2022. pokazuje da se 27 % radnika suočava sa stresom, tjeskobom ili depresijom koje uzrokuje ili pogoršava rad. Neki od psihosocijalnih rizika za koje je utvrđeno da imaju najštetniji učinak na zdravlje radnika jesu dugo radno vrijeme i pretjerana količina posla.
Smatra se da je preventivni, holistički i sustavan pristup upravljanju psihosocijalnim rizicima najučinkovitiji. EU-OSHA-ino Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju (ESENER) istražuje kako europska poduzeća doživljavaju psihosocijalne rizike i kako njima upravljaju, te utvrđuje glavne pokretače, prepreke i potrebe za potporom. Istraživanje pokazuje da se psihosocijalni rizici smatraju zahtjevnijima i težima za upravljanje u odnosu na „tradicionalne” rizike za sigurnost i zdravlje na radu. Daljnja analiza pokazuje da osobito mikro i mala poduzeća često podcjenjuju psihosocijalne rizike i da im često nedostaju odgovarajuće preventivne mjere. U svim poduzećima i svim državama članicama postoji potreba za podizanjem svijesti i pružanjem jednostavnih praktičnih alata po sektorima za upravljanje psihosocijalnim rizicima povezanima s radom.
Mario: Što se može učiniti za sprječavanje i upravljanje psihosocijalnim rizicima?
Daša : Politika Europske unije prepoznaje da se mentalno zdravlje mora rješavati na sveobuhvatan način kroz sva područja politike, uključujući mentalno zdravlje na radu.
Pravilnim pristupom psihosocijalni se rizici mogu spriječiti ili se može uspješno njima upravljati, bez obzira na veličinu ili vrstu poduzeća.
Upravljanje psihosocijalnim rizicima povezanima s radom nije samo moralna obveza i dobro ulaganje za poslodavce, nego je i pravni prioritet utvrđen Okvirnom Direktivom 89/391/EEZ, uz potporu okvirnih ugovora socijalnih partnera o stresu povezanom s poslom, te uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu.
Poslodavci imaju pravnu obvezu osigurati pravilnu procjenu i kontrolu rizika na radnom mjestu. Uključivanje radnika u taj proces ključno je za osiguravanje boljeg i učinkovitijeg utvrđivanja rizika i upravljanja rizicima. Radnici i njihovi predstavnici najbolje razumiju probleme koji se mogu pojaviti na njihovom radnom mjestu te se pokazalo da je njihovo uključivanje čimbenik uspjeha u borbi protiv psihosocijalnih rizika na radnom mjestu.
Mario: Podijelite s nama još neke zanimljivosti kada govorimo o ovoj temi.
Daša : Psihosocijalni rizici povezani s radom posebno su zabrinjavajući u nekim zanimanjima. Manja pozornost posvećuje im se među nekim skupinama radnika koji se mogu suočavati s posebnim problemima. Istraživanje u tom području bavi se načinom na koji psihosocijalni rizici utječu na određene sektore i zanimanja te povezanim praksama prevencije. To se odnosi na radnike s niskim socioekonomskim statusom te na radnike u građevinskom i poljoprivrednom sektoru.
Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg načina rada, organizacije i upravljanja, kao i iz lošeg socijalnog konteksta rada, a mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda. Istraživanje u tom području obuhvaća unaprjeđenje znanja o psihosocijalnim rizicima i zdravlju. Ovo svakako treba ponavljati i osvijestiti.
Nasilje i uznemiravanje – djelovanje u ovom području obuhvaća nasilje trećih strana, kao što su pacijenti, klijenti i ostala javnost, zlostavljanje i uznemiravanje na radnom mjestu te veze između sigurnosti i zdravlja na radu i nasilja u obitelji.
Povratak na posao i pružanje podrške radniku koji ima problema s mentalnim zdravljem – istraživanjem u tom području opisuju se dobre prakse u pružanju podrške osobama koje imaju problema s mentalnim zdravljem, povezanih ili nepovezanih s radom, kako bi ostali na poslu ili se uspješno vratili na posao nakon bolovanja.
Mario: Recite nam nešto o mladim osobama i sigurnosti i zdravlju na poslu.
Daša : Statistički podaci pokazuju da postoji veća vjerojatnost da tešku nesreću na radu dožive osobe od 18 do 24 godine nego starije odrasle osobe. One mogu biti izložene lošim radnim uvjetima koji dovode do razvoja profesionalnih bolesti dok su još mlade ili kasnije u životu.
Mladim osobama, budući da su nove na radnom mjestu, može nedostajati iskustva, a često im nedostaje i fizičke i psihološke zrelosti. Može se dogoditi da rizike s kojima se suočavaju ne shvaćaju ozbiljno. Ostali čimbenici zbog kojih su mlade osobe izložene riziku uključuju:
- manjak vještina i osposobljavanja
- nedostatak svijesti o svojim pravima i obvezama njihovih poslodavaca
- nedostatak samopouzdanja za iznošenje svojih stajališta
- poslodavci koji ne prepoznaju dodatnu zaštitu koja je potrebna radnicima mlađe dobi
Zaštita sigurnosti i zdravlja radnika odgovornost je poslodavaca, a posebnu pozornost trebaju posvetiti radnicima mlađe dobi. Moraju provoditi procjene rizika prije nego što mlada osoba započne s radom i osigurati mjere za njihovu zaštitu.
Radnicima mlađe dobi treba dodijeliti prikladan posao te im pružiti odgovarajuće osposobljavanje i nadzor. Poslodavci trebaju promicati čvrstu kulturu sigurnosti i uključiti radnike mlađe dobi u pitanja sigurnosti. Posebna pravila primjenjuju se na radnike mlađe dobi, odnosno radnike mlađe od 18 godina.
Direktivom Vijeća 94/33/EZ uspostavljaju se pravne obveze za poslodavce. Te su obveze navedene u pravilnicima svake države članice. Organizacije za nacionalnu sigurnost i zdravlje te sindikati dobri su izvori savjeta.
Mario: Možemo li dati neki savjet odnosno uputu mladim osobama kako bi se pravovremeno zaštitile od psihosocijalnih rizika na radnom mjestu?
Daša : Mlade osobe imaju pravo postavljati pitanja, upozoravati na probleme i odbiti obavljanje rada koji nije siguran.
Istodobno, njihova je odgovornost pratiti politike sigurnosti i zdravlja na radu te se brinuti o svojoj sigurnosti i sigurnosti kolega.
Ako ste radnik mlađe dobi i imate problem, najvažnije je da to nekome kažete. Ako možete, razgovarajte sa šefom. Ako ne možete, razgovarajte s predstavnikom za sigurnost, osobljem nadležnim za zdravlje na radu ili roditeljem, skrbnikom ili kolegom u kojega imate povjerenja. Organizacije za nacionalnu sigurnost i zdravlje te sindikati dobri su izvori savjeta.
Pitajte ako vam nešto nije jasno.
- Upoznajte se sa svojim pravima i doznajte gdje možete dobiti pomoć.
- Upoznajte se s rizicima i s time kako postupiti u slučaju nužde.
- Ne preuzimajte zadatke za koje niste osposobljeni i slijedite postupke.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
