PETRINJA – Nacionalni dan invalida rada u Republici Hrvatskoj svake se godine obilježava 21.ožujka. Cilj njegova obilježavanja je upozoriti širu društvenu zajednicu i razviti njezinu osjetljivost na prava i interese invalida rada, ali i potrebu provođenja aktivnosti zaštite na radu kojima bi se prevenirao nastanak novih invalida rada.
Ove godine, Hrvatski savez udruga invalida rada odlučio je Nacionalni dan invalida rada Hrvatske obilježiti u Petrinji. Smatraju kako je obnova Petrinje nakon potresa, prilika da se uklone barijere, da se javni i stambeni prostori učine pristupačnijima i osobama s invaliditetom te da novoizgrađena Petrinja bude grad po mjeri čovjeka. S konferencije održane u Osnovnoj školi Mate Lovraka, poslali su poruku: „Invalidi rada Hrvatske snažno potiču obnovu Petrinje“.
„Odabrali smo Petrinju, grad u kojem se nakon potresa radi na obnovi i gradnji, sa željom da upozorimo odgovorne na važnost poštivanja pristupačnosti za osobe s invaliditetom, ali i prevencije stradanja na radu“, rekao je Ante Štulić, predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada.
Objasnio je kako je ovaj datum, koji se prvotno obilježavao kao Međunarodni dan osoba s invaliditetom, vezan uz rudarsku nesreću koja se 1956. godine dogodila u Belgiji. U toj nesreći, zbog loše zaštite na radu, stradale su 262 osobe. Kasnije, odlukom UN-a, Međunarodnim danom osoba s invaliditetom proglašen je 3. prosinca. U Hrvatskoj se, odlukom Hrvatskog sabora iz 2009. godine, 21. ožujka nastavio obilježavati kao Nacionalni dan invalida rada kako bi se javnosti ukazalo na probleme osoba s invaliditetom, stereotipe i predrasude koji ih prate.
Štulić je podsjetio kako Hrvatski savez udruga invalida rada (HSUIR) ima dugu povijest – osnovan je 1967. godine. Nacionalni dan invalida rada Hrvatske obilježava već 16 godina kontinuirano s udrugama članicama, njih 33 u Republici Hrvatskoj. Inače, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, invalida rada u Republici Hrvatskoj ima 172.420 kao korisnika invalidskih mirovina i naknada s naslova ozljede na radu i profesionalne bolesti. (U Sisačko-moslavačkoj županiji, u ukupnom broju od 27.103 osobe s invaliditetom, 3.439 osoba su invalidi rada). Predsjednik HSUIR-a, Ante Štulić, na kraju je svima koji donose odluke na bilo kojim razinama poručio: „O invalidima rada – ništa o nama bez nas“.
Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, upozorila je kako su invalidi rada u Hrvatskoj još uvijek dosta zapostavljena populacija i nemaju ni približno onakav položaj kakav imaju invalidi rada u Europi i razvijenim zemljama svijeta. I ona je istaknula značaj obilježavanja ovogodišnjeg Nacionalnog dana invalida rada upravo u Petrinji, kako je kazala, „u srcu novog, poslijeratnog stradanja“.
„Posebno me veseli što 33 udruge invalida rada ove godine šalju svoju snažnu poruku cijeloj Republici Hrvatskoj, a to je da invalidi rada Hrvatske snažno potiču obnovu Petrinje. Zašto? Zato što je Sisačko-moslavačka županija upravo jedna od onih koja je kroz razvoj svojih industrija, kroz svoju djelatnost, iznjedrila brojne invalide rada, brojna stradanja na poslu i ne bismo željeli da ti ljudi koji su sada doživjeli emocionalne stresove, stradanja, rušenja njihovih mjesta gdje žive, ponovno dugo čekaju da se vrate u svoju kolotečinu u kojoj su živjeli uz sve one uvjete koji su i inače teški za njih“, rekla je Mirić.
Kako se u Petrinji u sklopu obnove izvode građevinski radovi, apelirala je da se vodi računa o zaštiti na radu kako bi se izbjegli novi invaliditeti. Obnovu Petrinje vidi i kao priliku da se povede računa o pristupačnosti za osobe s invaliditetom.
„Što bih poručila? Poručila bih da molimo, evo posebno ovdje gradonačelnicu, da se obnova obavlja upravo u duhu koji smo na početku vidjeli i na filmu koji je stvorio Ured pravobraniteljice i naš cijeli pokret osoba s invaliditetom upravo da podsjetimo, da posvijestimo koje su to prepreke. Znači, ne samo da građevine budu pristupačne, nego da nemamo građevine s tri kata koje nemaju dizala, jer svima nama trebaju u određenoj životnoj dobi, da li kad smo osobe s invaliditetom ili kad smo starije osobe. Također, da se javne površine, znači pješačke površine izgrade tako da budu prohodne za sve, ne samo za osobe u invalidskim kolicima, nego i za osobe koje su slijepe, koje imaju manje ili veće druge motoričke teškoće. Željeli bismo da se vodi računa o svim uslugama, a to znači i o komunikaciji – da se za gluhe osobe omogući da su lijepo napisani nazivi ulica, da se omogući i prevođenje, tako da jedan cijeli spektar invaliditeta bude obuhvaćen i jednostavno da nam ne niču sada, u procesu kad smo sve to osvijestili, nove barijere“, kazala je predsjednica zajednice Saveza za osobe s invaliditetom Hrvatske.
Sudionike konferencije pozdravila je i petrinjska gradonačelnica, saborska zastupnica Magdalena Komes. Istaknula je kako se prilikom projektiranja i obnove vodi računa o potrebama različitih skupina – djece, mladih, starijih osoba, osoba s invaliditetom.
„Sretna sam što zapravo pazimo na sve ovo što ste spomenuli. Dakle, pazimo i da one stare zgrade koje to nisu imale prilikom svog izvornog projektiranja, imaju i nekakva dizala ili liftove koji omogućuju osobama s teškoćama u kretanju penjanje na više katove. Iako, moram reći da kako Fond solidarnosti ima nekakve kratke rokove, kada smo radili projektne zadatke kao nekakav okvir za gradnju, nismo stigli na sve misliti, ali kad uvidimo da je neki nedostatak u pitanju, onda se borimo s projektantima da takve važne stvari ipak uđu u glavni projekt“, rekla je Komes.
Napominje kako se o pristupačnosti vodi računa i prilikom obnove prometnica: „Osim samih zgrada, saniramo i naše prometnice, u vrijednosti čak većoj od 90 milijuna kuna. To je investicija koja nikad nije bila i nikad više neće ni biti na području ovog grada i tom prilikom također pazimo da nogostupi budu prilagođeni za osobe s invaliditetom, da se mogu lakše kretati. Također, moram naglasiti da se završava i jedno dječje igralište na kojem će biti postavljena i sprava za djecu s invaliditetom. I u budućim, dakle ne samo u aktualnim projektima koje radimo, nastojat ćemo osobama s različitim oblicima invaliditeta olakšati život u našem gradu“, rekla je Komes.
U obilježavanju Nacionalnog dana invalida rada u Petrinji sudjelovali su i Dario Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak, saborska zastupnica Ljubica Lukačić, Vjekoslav Andrić u ime Ministarstva hrvatskih branitelja, Jelena Folnović u ime Ministarstva prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine, Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te predstavnici udruga članica Hrvatskog saveza udruga invalida rada. U ime domaćina, Osnovne škole Mate Lovraka, sudionike je pozdravila ravnateljica škole, Ankica Krnjajić Magdić.
U sklopu konferencije, prikazan je i kratki film „Pristupačnost kao ljudsko pravo“. Njegova poruka je da osobe s invaliditetom ne traže posebna prava, već mogućnost da ravnopravno sudjeluju u svim područjima života i budu neovisne.
Na kraju konferencije, svim sudionicima podijeljene su ruže kao zaštitni znak Nacionalnog dana invalida rada. (Ružom se simbolično želi ukazati na problem (ne)korištenja zaštitnih sredstava na radu, jer i za ubiranje obične ruže, ako se ne želite ozlijediti na njezin trn, treba vam zaštita).Iako su zakonom propisane visoke kazne, poslodavci mjere zaštite na radu često ne provode ili ih djelomično provode, a oba slučaja u konačnici nerijetko dovode do nastanka invaliditeta.
