Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
SAMSUNG CSC

Održan okrugli stol na temu drvene tradicijske arhitekture i korablji

PETRINJA – U organizaciji Interpretacijskog centra baštine Banovine, u Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića u Petrinji održan je okrugli stol na temu drvene tradicijske arhitekture i korablji pod nazivom „Korablje Banovine“. Martina Mladenović, ravnateljica Interpretacijskog centra baštine Banovine je rekla više o samom projektu te što je do sada sve učinjeno.

„Kada govorimo o našim prostorima, tu su i Posavina, Pokuplje, Banovina i Pounje i Moslavina, korablje nas nekako dostojno prezentiraju već stoljećima. Projekt Korablje Banovine Interpretacijski centar baštine Banovine provodi sa svojim partnerima Srednjom školom Petrinja, Gimnazijom Sisak, Turističkom zajednicom grada Petrinje, Gradskom galerijom Striegel i sufinanciran nam je projekt od strane Ministarstva kulture i medija. Za sada smo u projektu proveli aktivnosti izleta sa srednjoškolcima Gimnazije Sisak koji su po Banovini primjere lijepe i ne tako očuvane drvene arhitekture, zatim smo u Galeriji Striegel sa umjetnikom Deanom Zlovolićem proveli kreativnu radionicu gdje su izrađivali svoje impresije i dojmove na viđene korablje i te umjetničke forme“, rekla je Mladenović.

Ljiljana Lekanić Kljaić je u uvodu istaknula kako korablje danas nažalost propadaju zbog niza razloga, a posebice zbog zanemarivanja. „Radi se o dvoetažnim kućama koje su građene od kamena i drva, strmih krovova od slame ili šindre, s trijemom i ganjkom, s kuhinjom i družinskom sobom i malim prozorima. Imale su ulogu sačuvati život obitelji i zajednice te humanizirati nerijetko okoliš koji je bio vrlo negostoljubiv. Ja doživljavam korablju kao gezamt ust werk jedan barokni izraz, sveukupnog umjetničkog djela jer ona uključuje arhitekturu, skulpturu i pejzaž u nerazdvojivu cjelinu veličajući svakodnevan običan život u kojem je autoritet čovjeka prisutan, dakle humanizacija je i čovjek je u središtu stvari. Uvijek je gotovo čujan ritam zemlje“, rekla je između ostaloga Lekanić Kljaić.

Slavica Moslavac je kazala kako su korablje tradicijska arhitektura našeg kraja koja osim naziva korablja, također nosi ime hiža, čardak, tijem i slično. „Govoreći o samom načinu gradnje, moramo reći da imamo nešto različito banovinskog dijela, a drugačije je malo u ovom moslavačko-posavskom dijelu. Kuća sjeda na četiri oveća riječna kamena i gotovo nema temelja. Građa kuće mogu biti od poluoblica, oblica, prvog dijela i prve etaže, zatim idu tesana ili piljena građana, a što se tiče slaganja na uglovima, imamo stariji način slaganja greda to je horvaški vugel, kada grede idu jedna preko druge, to je najstariji način. Kasnije od 19.stoljeća dolazi novi način gradnje kada se ti uglovi pile i slažu jedan do drugoga, to je nemški ili njemački vugel“, pojasnila je Moslavac.

Davor Salopek je istaknuo kako korablje imaju budućnost, a posebno se osvrnuo na novu korablju u tragu tradicije za obnovu nakon potresa. „Ovo je jedan projekt kojeg je radila moja kćer arhitektica na temu korablje. To je nešto što se predlaže kao varijanta za drvenu kuću nakon potresa, u prostorima gdje su se drvene kuće gradile što mislim da je moguće napraviti. Ima zainteresiranih tvrtki koje sa građenjem od drveta mogu takvu kuću napraviti. To tek čekamo da do toga dođe, ali ova ideja je već najavljena u jednom elaboratu, odnosno jednoj katalogu koji je napravljen na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu“, rekao je između ostaloga Salopek.

Kroz multisektorski pristup, na okruglom stolu, sudionici su se osvrnuli na drvenu tradicijsku arhitekturu našeg kraja i tradicijske kuće – korablje, iz perspektive arhitekture, etnologije i etnografije te umjetnosti. Dodat ćemo također na kraju kako su u glazbenom dijelu nastupile članice Vokalnog sastava Rusalke iz Kutine.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X