Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
czroslika21122020

Pravilno upravljanje energijom temelj je sigurne budućnosti čovjeka i okoliša

Dijelom zahvaljujući godišnjem dobu, a dijelom novonastaloj situaciji sve više vremena provodimo u zatvorenom. Svaki put kad uključimo grijalicu, upalimo televizor ili osvijetlimo kuću u dugoj zimskoj večeri valjalo bi se podsjetiti koju blagodat nam donosi električna energija. Koliko često smo se zapitali kako nastaje i što je sve potrebno da bi naš pritisak na prekidaču imao rezultata? Kako bi nam dani u ovoj ionako dovoljno intrigantnoj godini izgledali bez struje?

Svakodnevica kakvu poznajemo bila bi nezamisliva bez električne energije. Ona u naš život donosi svjetlost, toplinu, informacije i povezanost sa svijetom, koja nam je danas potrebnija nego ikad. Ona spašava brojne živote u vještim rukama liječnika, a kroz razne genijalne izume uz trud marljivih ruku stavlja hranu na naš stol, sklapa naše automobile te pokreće vlakove i tramvaje.

Hrvatska godišnje potroši, bolje rečeno transformira 8,64 TWh električne energije. Proizvedemo je, prema službenim podacima HEP-a za 2019. godinu, ukupno 16,654 TWh, od čega je 17% odnosno 2,766 TWh proizvedeno u Nuklearnoj elektrani Krško.

Značaj Nuklearne elektrane Krško za Hrvatsku

Nuklearna elektrana Krško je u suvlasništvu HEP-a d.d. i slovenske GEN Energije te generiranom električnom energijom opskrbljuje i Hrvatsku i Sloveniju, dok ostvareni višak predstavlja značajan dohodak za obje države. Ključna je činjenica kako nuklearna elektrana omogućuje proizvodnju električne energije na jedan od najčišćih i najodrživijih načina. Naime, nuklearne elektrane u atmosferu ne ispuštaju CO2 i time ne pridonose globalnom učinku staklenika, a zahvaljujući tome su utjecaji nuklearnih elektrana na okoliš iznimno niski.

Pravilno gospodarenje kao zalog za sigurnu budućnost čovjeka i okoliša

Međutim, uz brojne benefite dolazi i velika odgovornost, a to se prije svega odnosi na otpad koji nastaje prilikom proizvodnje energije. Riječ je o radioaktivnom otpadu koji, osim u energetici, nastaje i u industriji, medicini i znanosti korištenjem radioaktivnih izvora, a odnosi se na svaki materijal za koji nije predviđena daljnja uporaba i koji sadržava radioaktivne tvari čija je aktivnost ili koncentracija iznad propisanih graničnih. U konkretnom slučaju nuklearnih elektrana, radioaktivni otpad postaju razni alati, mehanički dijelovi, zaštitna odjeća, filteri i talozi od obrade otpadnih voda i drugo. I istrošeno nuklearno gorivo smatra se radioaktivnim otpadom, ako se država nije odlučila za preradu goriva uz korištenje korisnih sastojaka.

S obzirom na pozitivan učinak korištenja nuklearne energije i njene cjelokupne važnosti, nužno je savjesno i pravilno gospodariti otpadom koji nastaje u tim procesima kako bismo iz nje izvukli samo ono najbolje. Republika Hrvatska, uz obvezu sigurnog i prihvatljivog zbrinjavanja institucionalnog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, ima obvezu zbrinuti i polovicu radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško. Kako bi se na siguran i okolišno prihvatljiv način taj otpad uskladištio i na jednoj lokaciji objedinila sva postrojenja za potrebe zbrinjavanja RAO-a, u osnivanju je Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Za uspostavu i uspješan rad Centra zadužen je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

Što je zapravo RAO?

Radioaktivni otpad, koji će Hrvatska kao suvlasnik NE Krško preuzeti, podrazumijeva nisko i srednje radioaktivni otpad, koji, ako je pravilno obrađen i upakiran, nije opasan za okoliš i ljude koji žive u blizini skladišta ili odlagališta. Štoviše, boravak u blizini nisko radioaktivnog otpada je siguran i bez posebne zaštite. Uz nisko i srednje radioaktivni otpad radom i razgradnjom NEK-a nastaje istrošeno nuklearno gorivo i manje količine visoko radioaktivnog otpada, no taj se otpad neće skladištiti u Hrvatskoj.

Zbrinjavanje otpada je strogo uređeno nacionalnim i europskim propisima te međunarodnim konvencijama. Optimalno rješenje koje odgovara navedenim propisima predstavlja nekadašnje vojno skladište u Čerkezovcu, gdje će u dogledno vrijeme i biti uspostavljen Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada po uzoru na brojne europske i svjetske primjere dobre prakse. Tamo se trenutno ne odlaže niti skladišti bilo kakav otpad, ali lokacija predstavlja najbolje moguće rješenje jer postojeća vojna skladišta nude adekvatne kapacitete koji će biti adaptirani za skladištenje u skladu sa najvišim svjetskim standardima. Potrebno je istaknuti kako će sav otpad biti skladišten u krutom stanju, dok sam način na koji se radioaktivni otpad obrađuje, kondicionira i pakira sprječava migraciju radionuklida u okoliš. Takva praksa također predstavlja i garanciju da nema zračenja izvan objekta. Osim toga, lokacija omogućuje sigurnost izvora pitke vode od bilo kakvih ugroza, a betonska konstrukcija samog objekta s višeslojnim inženjerskim barijerama dodatan je jamac sigurnosti za okolinu koja ga okružuje.

SPONZORIRANI ČLANAK

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X