PETRINJA – „Sva su sela, sva su sela oko Kupe bela, Brestu selu nigde para nema, rala oja, rala…“. Riječi su to šetanog pjevanog kola koje se u Brestu Pokupskom, petrinjskom selu uz Kupu, prenose iz generacije u generaciju.
Tradiciju narodne pjesme, plesa, nošnji i običaja svoga sela, Brestovljani s ljubavlju i ponosom čuvaju već stoljećima, a ove godine navršava se i stotinu godina kako to čine organizirano, kroz kulturna društva. Svjedoči o tome i crno-bijela fotografija članova pjevačkog zbora „Seljačke sloge“ Brest Pokupski iz 1923. godine.
Kako piše Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, te 1923. godine, skupina suradnika iz Etnografskog muzeja (osnovanog 1919. u Zagrebu), uputila se u obilazak Pokuplja, ploveći kajacima rijekom Kupom od Karlovca do Siska. Uz dvojicu kustosa: Vladimira Tkalčića i Milovana Gavazzia, u ekspediciji su sudjelovala i dva slikara – Srećko Sabljak i Maksimilijan Vanka te još petero njihovih prijatelja. Preplovivši udaljenost od stotinjak kilometara, u četiri su tjedna obišli 34 sela s lijeve i desne obale Kupe, istražujući etnografski važne pojave te kulturnu i umjetničku baštinu ovog terena u cjelini, pa tako i Bresta Pokupskog. Upravo tim tragovima, Brest Pokupski ove godine slavi 100 godina svoje kulturne baštine.
Današnji čuvari te baštine Bresta su članovi Kulturno-umjetničkog društva „Pokupljanka“. Iako pod ovim nazivom djeluju od 1979. godine, oni su zapravo nastavljači tradicije koju je prije stotinu godina započela „Seljačka sloga“.
Kako su i najavili na redovnoj godišnjoj skupštini KUD-a održanoj u veljači, za članove „Pokupljanke“, ali i sve mještane Bresta, čitava će ova 2023. godina biti u znaku te velike obljetnice – 100 godina kulturnog djelovanja u njihovom mjestu.
Proslavu obljetnice započeli su ove subote (20.svibnja 2023.) u Petrinji gdje su, pod velikim šatorom na Trgu hrvatskih branitelja, organizirali svečanost upravo pod nazivom „100 godina kulturne baštine – Brest Pokupski“ na kojoj je predstavljena i istoimena monografija.
Pozdravljajući u ime domaćina, predsjednica KUD-a „Pokupljanka“ Ružica Pavković zahvalila je svima koji su im pomogli u organizaciji proslave.
„Dragi prijatelji, nije mala stvar slaviti stotinu godina postojanja, niti je beznačajno obilježavati stotinu godina kulturnog djelovanja jednog malog seoskog društva imenom „Pokupljanka“, u srcu Banovine, na raskrižju nekadašnje nevidljive međe Europe i Balkana…“, rekla je Pavković. Podsjetila je pri tom kako je organizirano kulturno djelovanje u Brestu započelo osnutkom društva „Seljačka sloga“, koje taj naziv nije nosilo bez razloga.
„Davne 1923. godine, kažu, selo je organizirano u kulturnu grupu pod nazivom „Seljačka sloga“, jer riječ sloga je jako bitna narodu. Oduvijek je bila važna. Sve je počivalo, sve se dijelilo, sve se poštivalo, sve se slagalo, sve je bilo ujedinjeno u slozi. Nisu trebali ugovori, dovoljno je bila ljudska riječ, stisak ruke i sve je djelovalo složno. Sloga kuću gradi, govorili su, a nesloga razgrađuje. Složno su pjevali, složno plesali, složno radili, pomagali i u veselju i u tuzi.“
Iako je život uz Kupu, istovremeno i prekrasnu i opasnu (pogotovo kad prijeti poplavama), bio mukotrpan, ispunjen napornim radom i težačkom borbom za preživljavanje, nalazio je narod volje i vremena i za pjesmu i ples, šale i druženja. Očitovao se taj narodni duh i kroz narodne nošnje bogate vezom i prekrasnim detaljima, kroz tradicijsku graditeljsku baštinu, vješto izrađene i ukrašene predmete za svakodnevnu uporabu, ali i običaje, crkvene i svjetovne. Sve se to u Brestu prenosilo „s koljena na koljeno, s generacije na generaciju, iz škrinje u škrinju, od „Seljačke sloge“ do današnje „Pokupljanke“, podsjetila je Pavković, pozvavši na kraju i na nastavak čuvanja te tradicije.
„Čuvajmo ovo što smo naslijedili. Nasljeđe je zalog budućnosti i to bogato nasljeđe i nas obavezuje da ga čuvamo pod svaku cijenu. Ne smije biti uzalud i ne smijemo ga izgubiti. Dajmo našim budućim generacijama ostavštinu za budućnost. Nešto čime će se moći ponositi, jer narod bez kulturnog nasljeđa je narod bez budućnosti. Narod bez nasljeđa je kao okljaštreni panj bez života i bez korijenja. Niti stablo može rasti bez korijenja, niti korijenje može preživjeti bez lišća. Svi smo povezani… Poručujem vam i molim vas: čuvajmo nasljeđe, čuvajmo nositelje i čuvare, čuvajmo naša blaga“, poručila je predsjednica KUD-a „Pokupljanka“.
Još „vruću od tiska“, netom objavljenu monografiju „100 godina kulturne baštine – Brest Pokupski“, izdanu u 500 primjeraka, predstavio je na ovoj svečanosti voditelj KUD-a „Pokupljanka“ Darko Hrnčević, ujedno i autor monografije.
„Jednostavno sam se uhvatio ovog posla iz razloga što smo iz opravdanih razloga možda malo kasnije krenuli u proslavu ovih naših sto godina djelovanja kulturne baštine u našem selu, a razlog je svima nama ovdje dobro poznat – to je potres koji nas je zadesio krajem 2020. godine i jednostavno se zbog toga malo kasno u svemu tome krenulo. Kad sam se obratio stručnim ljudima koji bi možda stručnije obavili ovaj posao, rekli su da su već zauzeti, a neki se nisu usudili uključiti u takvo što u tako kratkom roku. Kako bi mi bilo žao da obilježavamo ovih sto godina, a da ne ostavimo neki pisani trag, što mi je drugo preostalo nego – Darko, uhvati se posla sam“, objasnio je Hrnčević kako se našao u ulozi autora.
Podlogu je imao, jer član je „Pokupljanke“ još od 1979. godine, otkako KUD nosi to ime. Folklorno stvaralaštvo zavolio je i prije toga, još 1972. godine kada ga je otac naučio svirati brač, onako „na sluh“. Kao član „Pokupljanke“ počeo je istraživati narodne običaje svoga mjesta, zapisivati iskaze starijih mještana, a one koji su bili voljni zapjevati stare pjesme, snimao je tada na kasetofon. Do danas je sakupio zavidan broj i iskaza i snimki koje će, nada se, jednog dana izaći na svjetlo dana.
„Početkom rada Kulturno-umjetničkog društva „Pokupljanka“ od 1979. godine, ja i naša današnja predsjednica Ružica, počeli smo skupljati neke materijale i zapise starih pjesama u našem selu. To jednostavno moraš voljeti da bi mogao zapamtiti, zapisati i zabilježiti novom tehnologijom – tada je to bio kazetofon. Od mnogih tada sakupljenih materijala i slika, jednostavno sam napravio jednu kronologiju kroz tih sto godina kulturnog djelovanja u našem selu. Zašto sto godina? Zato što se to poklapa sa 100 godina posjeta etnografa iz Zagreba koji su u svojim zapisima opisivali lijevu i desnu obalu Kupe od Karlovca prema Sisku. Vjerojatno su oni i napravili ovu fotografiju iz 1923. koja je ovdje veća, dok smo manju formu fotografije dobili od ovdje prisutnog gospodina Slavka Marovića i ja mu zahvaljujem, ne samo u ime Društva, nego i cijelog sela, što je dozvolio da se ta fotografija uveća i objavi ovako javno. Hvala ti Slavko“, kazao je Hrnčević.
Ta fotografija „Seljačke sloge“ iz 1923. utrla im je put i do drugih starih fotografija i materijala koji svjedoče o kulturnom djelovanju u Brestu – od fotografija pjevačkih skupina iz 1928. i 1929. godine do zapisa o radu „Seljačke sloge“ s kraja četrdesetih i početka pedesetih godina prošlog stoljeća.
„Nastavljajući dalje kronologiju, došli smo do mnogih zapisa „Seljačke sloge“ iz 1948. i 1949. godine, odnosno 1950. i 1951. do kad je ta „Seljačka sloga“ radila i čuvala naše narodne nošnje, pjesme, plesove i običaje. Prestankom rada „Seljačke sloge“, naša kulturna zbivanja i običaji u selu nastavili su se čuvati kroz razne manifestacije ili poljoprivredne radove, uz koje su naši ljudi održavali svoje pjesme, svoje plesove, svoje običaje, kao i kroz različite proslave – krstitke, ponajviše svadbe. Gdje god se mogla upotrijebiti tamburica i dobro grlo da zapjeva pjesmu, to se i učinilo. Iz tog istog razloga je 1979. osnovana i „Pokupljanka“ koja je radila i tijekom Domovinskog rata, usprkos granatama i mecima. Moram napomenuti da smo 1994. godine, znači i u tim ratnim vremenima, bili na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu“, podsjetio je Hrnčević.
Spletom različitih okolnosti, nakon 2007. godine dolazi do zatišja u radu, no ponovnim pokretanjem 2016. godine „Pokupljanka“ je nastavila djelovati još snažnije, nižući iz godine u godinu zapažene nastupe. Odlukama stručnih žirija, bili su izabrani da predstavljaju svoje selo, grad i županiju na brojnim manifestacijama i smotrama folklora – od Đakova, Vinkovaca, Županje, Biograda, Kostrene … Svi ti nastupi i gostovanja, zabilježeni su i u monografiji „100 godina kulturne baštine – Brest Pokupski“.
U monografiji je zabilježen i trenutak kojim se posebno ponose. Bilo je to osnivanje Dječje folklorne skupine koja je u prosincu prošle godine, ususret blagdanu Svete Barbare, nebeske zaštitnice njihova mjesta, nakon blagoslova, imala svoj prvi javni nastup. Stariji članovi nadaju se kako će upravo taj mlađi naraštaj nastaviti stogodišnji trud i rad svojih prethodnika na očuvanju kulturne baštine Bresta Pokupskog.
U ime Grada Petrinje, koji je također podržao organizaciju ove svečanosti, članovima „Pokupljanke“ i mještanima Bresta čestitao je zamjenik gradonačelnice Ivan Prskalo.
„Kad govorimo o sto godina u životu jednog čovjeka, to je duboka starost, međutim ne i u životu jednog ovako značajnog društva koje prelazi okvir folklornog. Folklor je značajan, kulturna baština je značajna, ali „Pokupljanka“ nije samo to. Opstajući u svim teškim vremenima, u Domovinskom ratu, u koroni, oni nisu stajali. Oni su i dalje čuvali kamen temeljac domovine Hrvatske. I to se nikad ne smije zaboraviti. Grad Petrinja to nije zaboravio. I ne trebate vi biti zahvalni Gradu Petrinji i našoj upravi što je napravila sve da ovo uspije, mi smo zahvalni vama do groba, jer želimo da se ova tradicija nastavi. Ponavljam, ne samo zbog folklora. Kulturna baština je ono što obilježava hrvatski identitet, ali kažem, to je i puno, puno više – to je borba i nasljeđe svoga doma, svoje obitelji, svoje vjere, svoje nacije – puno šire nego sama kultura, ali isto tako značajno. I još značajnije. Zato, želim vam, ne da trajete sto godina, nego kao i naša domovina da trajete vječno, a domovine neće biti bez naše tradicije, bez naše obitelji, bez naše vjere, a vi ste čuvari svega toga“, kazao je Prskalo.
Čestitala im je i predsjednica Zajednice kulturno-umjetničkih udruga SMŽ Ivanka Roksandić, na ovoj svečanosti ujedno i izaslanica sisačko-moslavačkog župana.
„Sretan stoti rođendan Brestu Pokupskom, mojoj „Pokupljanki“, čuvaricama i čuvarima tradicije i baštine svoga kraja. Sto godina Brest Pokupski živi i čuva svoju tradiciju i što je najvažnije, prenosi ljubav za svoj kraj na mlade. Oni su budućnost naše županije, naše domovine. Čast mi je što vas mogu pozdraviti u ime našeg župana Ivana Celjaka, ali i u osobno ime i u ime 75 članica i članova Zajednice kulturno-umjetničkih udruga u našoj županiji. Sve su to čuvarice i čuvari baštine naše županije koja je prebogata folklorom. Jedna smo od županija koje imaju najviše različitih, najraznovrsnijih pjesama i plesova – od Turopolja, Pokuplja, pa sve do Banovine, Moslavine i zapadne Slavonije. Želim vam da i dalje čuvate pjesme i običaje svoga kraja, jer ako nešto ne sačuvamo, nećemo imati budućnosti. Mi imamo sigurnu budućnost u ovim mladima, imamo svoje nošnje, svoje običaje. To je ono što je identitet hrvatskog naroda i to trebamo sačuvati – kao što je Ružica rekla na početku – u slozi i zajedništvu. To je najvažnije. Bez zajedništva i bez sloge nijedan narod neće opstati“, rekla je Roksandić.
U nastavku svečanog programa, članovi „Pokupljanke“, zajedno s prijateljima iz brojnih KUD-ova koji su iz različitih dijelova Hrvatske došli s njima proslaviti ovu veliku obljetnicu, izveli su dojmljiv folklorni program.
Otvorili su ga svojim nastupom najmlađi članovi „Pokupljanke“, Dječja folklorna skupina koja je svoje prve korake, pod vodstvom aktivne članice KUD-a Petre Hrnčević, napravila u listopadu prošle godine. Svoj prvi nastup održali su u Brestu, uoči blagdana Svete Barbare, a prvi veliki nastup izvan svog mjesta imali su nedavno na Županijskoj smotri dječjeg folklora u Kutini, gdje su dobili i pohvale stručnog povjerenstva.
Na pozornicu su potom izašli i odrasli članovi slavljeničkog KUD-a „Pokupljanka“.
Uz domaćine, svojim su se programima predstavili i FA Etno Siscia iz Siska,
KUD „Strmec“ iz Strmca
KUD „Jeka“ iz Hrvatske Dubice
KUD Sveti Martin iz Dubrave Vrbovečke
KUD Matija Gubec iz Ilače
KUD Paurija Dubravci iz Duge Rese
i FA Etno Siscia iz Siska, još jednim nastupom svojih mladih snaga:
Zahvalnicama i prigodnim darovima, domaćini su zahvalili svim gostujućim KUD-ovima, pokroviteljima, sponzorima i medijima koji su ih pratili.
Službeni dio programa završio je zajedničkim kolom svih sudionika u koje su „povukli“ i brojne gledatelje.
Proslava stote obljetnice u organizaciji „Pokupljanke“, nastavljena je do „sitnih“ sati uz TS „Salaš“.
